Sibirska borovnica ili haskap isplativija za čak 60% u odnosu na običnu?

Sibirska borovnica, haskap ili modra kozokrvina je do prije nekoliko godina bila gotovo nepoznata na našem kontinentu, a sada se sve više ljudi odlučuje za njezinu proizvodnju. Tradicionalno se uzgaja u Kini, Rusiji i Japanu, a u zadnje vrijeme i u europskim zemljama.

Jedna od njih je i Austrija, a tamošnji se voćari opredjeljuju za nju jer je otporna na mraz, nije zahtjevna, a profitabilna je. Naime, vlasnici plantaže haskapa, Ruth i Christian Haselmayr-Gosch iz općine St. Ulrich su za f3 otkrili brojne potencijale ove zanimljive kulture.

Nema straha od mraza

Ova je obitelj odlučila investirati u nasad sibirske borovnice, a počeli su sa sadnjom na površini od 2.000 m². Budući da im je dobro krenulo zasadili su dodatnih 5.000 m².

Raste interes za uzgoj haskapa - sibirske borovnice

"Volimo slatko-kiseli okus ovih bobica", kažu vlasnici te dodaju da ih je najviše privukla njezina otpornost na niske temperature. "Primjerice, jabuke nam nisu prihvatljive zbog mrazeva, a sibirska borovnica može podnijeti temperature do -8°C tijekom cvatnje u ožujku“, pojašnjava Christian. Međutim, prema literaturi, ova biljka može podnijeti i do -45°C.

Na njihovom gospodarstvu berba ovog voća počinje krajem svibnja, a završava sredinom lipnja, kada ne sazrijeva niti jedno drugo bobičasto voće, osim jagoda. Stoga ove borovnice nose još jedan zanimljiv naziv - majska jagoda.

Za kilogram 6 eura više od običnih borovnica

Prednost rane berbe je što ne postoji opasnost od ljetne tuče i tako eliminira potrebu poljoprivrednika za postavljanjem protugradne mreže. No, treba napomenuti da ih neki koriste kao zaštitu od ptica koje se rado hrane ovim plodovima.

Plodovi su mnogostruko iskoristivi. Neki ih prodaju u svježem stanju, a pojedini prerađuju u džemove, sokove i slično. Pored toga, ovi austrijski uzgajivači tvrde da postoji i interes od strane veletrgovaca. 

Muminovići uspješno spojili uzgoj aronije i fudbal

Dodaju i kako njihove biljke još nisu postigle puni prinos te da očekuju 6 do 8 tona po hektaru. "Obične borovnice daju 10 tona po hektaru. Stoga su plodovi haskapa u startu skuplji", kažu voćari.

Naime, jedan kilogram borovnica u toj zemlji košta 9 eura, a sibirska se prodaje za 15.

Južne zemlje nemaju uvjete za proizvodnju

Ova kultura, kada je riječ o kvaliteti tla, nema puno zahtjeva, a i otporna je na štetnike i bolesti. Osim toga, jednostavna obrada tla djelomično kompenzira visoke troškove berbe. 

Glavni problem su pak visoke temperature. "To nam je prednost, jer konkurentni uzgajivači voća u južnim zemljama ovu kulturu ne mogu tako lako proizvesti", tvrdi Christian.

U Austriji je sve više ljudi zainteresirano za sadnju te vrste borovnice. Ovi su poljoprivrednici u ponudi imali i sadnice koje su brzo rasprodali.

Aronija - zablude i istine o isplativosti njene proizvodnje

Inače, plod ovog voća sadrži iznimno visoke količine vitamina A, C i E, kalcija, kalija te ima značajno antioksidativno djelovanje. Plodovi su vrlo mekani i ne mogu se duže čuvati, ali su pogodni za izradu džemova, osvježavajućih pića i za dodavanje u sladolede i jogurte.

Plantažno se uzgaja kao grm, razmak između redova treba biti 3,0 metra, a unutar reda 1,5 metar. Na jedan hektar dolazi 2.000 do 3.000 sadnica, a na okućnicama se može se uzgajati i kao živica.