Organizator je pomenuti događaj posvetio kulturama koje su značajno rentabilnije u odnosu na šljivu, višnju i trešnju - vrste koje kod nas dominiraju.
Prošlog petka, 12. marta, održano je III stručno savjetovanje voćara Brčko distrikta i Majevičke regije. Organizacija je kao i dosadašnjih godina pripala Voćnom klubu. Sva dešavanja pa i sam koncept savjetovanja, poremenitila je pandemija korona virusa u vidu znatno manjeg broja predavanja te ograničenosti prisutnih.
Edukaciji su prisustvovali pored zvaničnika lokalne vlasti, predstavnici iz susjednih opština, te đaci Poljoprivredne škole, kao i dekan Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta iz Sarajeva, prof.dr Muhamed Brka koji je otvorio ovaj stručni skup.
Brčko, zajedno sa okolnim mjestima, nekada je bio značajan proizvođač i izvoznik suve i svježe šljive u zemlje zapadne Evrope. Međutim, kako se klima mijenjala, a i sortiment, pojedine zemlje koje su ranije imale suroviju klimu u novije vrijeme postale su značajni proizvođači, tako da sve dok ne iskoriste svoje resurse nemaju potrebu za uvozom naše šljive.
Organizator je pomenuti događaj posvetio kulturama koje su značajno rentabilnije u odnosu na već spomenutu šljivu, višnju i trešnju, vrste koje kod nas dominiraju, na one za koje ima indicije u pedološkom smislu da se mogu gajiti u Bosni i Hercegovini.
Konkretno, prvo predavanje odnosilo se na borovnicu. Predavač i predstavnik Superiora, dip. ing. Nebojša Đinović govorio je o ovom voću kao izazovu, ali i dobrom poslu. "Borovnica je od svjetske organizacije za hranu prepoznata kao super bobica i kao takva prihvaćena je i na zapadu i na istoku. Mi Balkanci možemo je uzgojiti mjesec dana ranije u odnosu na Poljsku i Holandiju što nam daje veliku prednost", istakao je Đinović, dodajući da ako to imamo u vidu, mogli bi postati najveći proizvođači borovnice samo kad bi podigli svijest o njenom značaju, kao što je to bio slučaj i sa malinom, upravo iz istog razloga ranijeg prispijevanja.
Naše zemljište i klima odgovara ovoj voćki i mnogi malinari koji nisu imali plasman, preorjentisali su se na njen uzgoj, za koju se sa sigurnošću može tvrditi da je voće budućnosti jer joj potražnja stalno raste čak i u onim zemljama koji nisu imali tradiciju konzumiranja.
O plantažnom uzgoju lješnjaka govorio je dip. ing. voćarstva Branislav Cokić, ispred firme Eko Bosanska Posavina doo iz Dervente, koji imaju oko 200 hektara pod ovom jezgrastom vrstom, kao i veliki broj kooperanata. Cokić je naglasio da površine pod ovom jezgrastom vrstom stalno rastu i da im je zagarantovan otkup i plasman.
Govorilo se i o značaju i prednosti osiguranja voćnih zasada. "Broj osiguranika iz godine u godinu ima trend rasta, s obzirom da su vremenski uslovi sve više nepedvidivi, a takođe raste i svijest kod naših poljoprivrednika", navela je za naš portal, Anđa Teodorović predstavnik Dunav osiguranja. Dodaje da što se tiče voća, najviše se u ovom kraju osigurava šljiva.
Armin Terzić magistar voćarstva i proizvođač jagode iz Čelića, predsatvio je aplikaciju za pametne telefone putem koje stoje na raspolaganju početnicima i drugim uzgajivačima za sve nedoumice u proizvodnji jagode.
Kao i svake godine, Voćni klub je nagradio i uručio priznanja vrijednim voćarima regije.
Najbolji učenik Poljoprivredne škole Brčko distrikta je Danilo Sprečo, voćari za uzor ovog kraja su Šerif Avdić i Fuad Fazlović, iz Ugljevika to je Miroslav Pavlović, a iz Gradačca Raif Čolić.
Takođe, savjetovanje je pratilo i potpisivanje memoranduma o saradnji Poljoprivredno - prehrambenog fakulteta iz Sarajeva i Voćnog kluba čiji će stručnjaci u oblasti voćarstava biti na raspolaganju poljoprivrednicima Majevičke regije. Dokument su potpisali dekan fakulteta i predsjednik Voćnog kluba, Savo Lukić.
Organizator je na kraju pozvao sve prisutne da dođu i iduće godine, u nadi da ćemo biti bez korona virusa, sa znatno više posjetilaca i većim brojem predavanja, kako je i bilo ranijih godina.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
