• Uzgoj oraha
  • 22.01.2020. 16:00

Sadnju oraha možete obaviti i u proljeće

Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Jedino u tom slučaju mogu se očekivati kvalitetni i stabilni prinosi.

Foto: Pixabay/Elsemargriet
  • 224
  • 56
  • 0

Orah je jako prilagodljiva voćka i odlično uspijeva u svim dijelovima zemlje. U većini naših agroklimatskih područja bolja je jesenska sadnja jer se sadnice brže primaju i bolje rastu tokom prve godine, ali se može saditi i u proljeće.

Stablo može narasti od 20 do 25 metara, listovi su aromatičnog mirisa, a kora je srebrne boje. Plodovi se nalaze u velikim zelenim sferama veličine do 5 centimetara. Unutar njih je tvrda ljuska u kojoj je položena ukusna jezgra čiji oblik podsjeća na oblik ljudskog mozga.

Stablo postigne svoju maksimalnu visinu za 10-tak godina

Uzgoj oraha zahtijeva mnogo vremena. Tek za 10- tak godina stablo postigne svoju maksimalnu visinu, a na puni rod čeka se i do 15 godina nakon sadnje. Ipak, jednom kada počne rađati, prinosi su mu veliki, a zahtjevi vrlo mali, stoga čak 90% roda otpada na prihod.

Kod odabira sorti važno je uzeti u obzir vrijeme cvatnje, rodnost sorte i kvalitetu plodova, ali i podložnost obolijevanju i napadu kukaca.

Najbolje uspijeva na dubokom i plodnom tlu

Orasi najbolje uspijevaju na dubokim i plodnim zemljištima, pa je najbolje zasaditi ih na aluvijalnim tlima (zemljišta nastala nanosima rijeka), bogatima humusom. U našoj klimi, orah se može zasaditi na zemljištima do 1.000 metara nadmorske visine.

Za uzgoj plemenitih sorti oraha najštetnije su niske temperature zraka u početku vegetacije. Osjetljiv je na visoke ljetne i niske zimske temperature. Često nastrada od proljetnih mrazeva, ali se kasnije obnovi.

Prije sadnje oraha, tlo mora biti očišćeno od drvenastih biljki zajedno s njihovim korijenjem jer se time umanjuje opasnost od truleži korijena u novom nasadu. Teren je potrebno poravnati kako bi se spriječilo zadržavanje vode ili postaviti odvodnu drenažu zato što orah ne podnosi stajaću vodu.

Sadnja se obavlja u jesen ili u proljeće

Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vrši generativnim putem (sjemenom) i vegetativnim putem (cijepljenjem radi dobivanja sortnih sadnica) te u rijetkim slučajevima izdancima i kulturom tkiva.

Za uzgoj oraha u intenzivnim plantažama preporučamo sadnju isključivo kvalitetnih sadnica cijepljenih plemenitih sorti oraha. Kvalitetniji su orasi koji se sade kao sadnice jer daju bolju kvalitetu i ploda i drva.

Orah se može uzgajati i iz sjemena, ali to je jako spor proces. U tom slučaju bi za početak najbolje bilo posaditi ga u neku posudu za biljke i nakon toga ga presaditi. Nakon što ste pripremili zemljište, sadnice sadite na razmak između redova oko 4 m, a u redu oko 2 m. U jesenskim i proljetnim mjesecima skratite ih 5 do 15 cm od glavnog dijela biljke.

Prije sadnje, kao i u slučaju ostalih voćaka, vrhove korijena potrebno je skratiti te korijen potopiti u smjesnu zemlje, vode i humusa. Voćku je potrebno posaditi na onu dubinu na kojoj je rasla u rasadniku, a uz nju je također potrebno postaviti, točnije, privezati kolac, koji će pomoći pri formiranju ravnog i uspravnog debla.

Sadnja se obavlja na razmake od 8-10 m između redova i 6-8 m u redu, ovisno o bujnosti sorte i plodnosti tla.

Oblikovanje krošnje oraha

Uzgojni oblik je piramida ili pravilna palmeta koji odgovaraju većim razmacima sadnje, odnosno bujnim podlogama. Krošnja oraha formira se tako da se orah u proljeće skrati na visinu debla od 1,5 do 2 metra. Zbog toga će u prvoj godini početi nicati vršni pupovi iz kojih se dalje razvija produljnica te izbojci s listovima. Oni će s vremenom postati glavne grane krošnje oraha.

Trulež korijena oraha u plantažnom uzgoju

U drugoj i trećoj godini rezidba će biti usmjerena na formiranje debla i krošnje pri čemu valja znati da će u prvoj i drugoj godini uzgoja biti u pravilu mali porast nadzemnog dijela voćke zbog prilagodbe i početnog rasta korjenovog sustava.

Pravilno đubrenje pomaže kod boljeg uzgoja biljke

Nakon sadnje bilo bi dobro (osobito na tlima slabije kakvoće) oko svake sadnice oraha dodati 20-30 kg stajskoga đubriva uz NPK gnojivo u omjeru 7-20-30 ili 8-26-26, vodeći pri tome računa da se đubrivo ne stavlja izravno na korijen niti blizu korijenova vrata.

Različiti organi oraha troše različite količine hranjivih stvari, pa će tako lišće trošiti više magnezija i kalijuma, a plodovi fosfor i azot. U mladim nasadima oraha najveće su potrebe za azotom koji se dodaje prije početka vegetacije i krajem maja i početkom juna. Količina čistog azota potrebna za đubrenje jednog stabla u prvoj godini iznosi 100 g, a svake sljedeće, količina se povećava dva puta.

Beru se od polovice septembra ili od prve polovice oktobra

Plodovi oraha beru se ručno, uz pomoć tresača, a u posljednje vrijeme i pomoću top-atomizera. Orasi se tijekom berbe ruše s drveta te im se odmah nakon toga uklanja kora.

Berba oraha može započeti onda kada orahova opna omekša i krene pucati, a plodovi počnu sami ispadati. Budući da u našim klimatskim uvjetima kod većine tipova i sorti oraha plodovi sazrijevaju od 130 do 150 dana nakon zametanja, znači da se orasi mogu brati od druge polovice septembra ili od prve polovice oktobra.

Kod oraha treba dugoročno ulagati u sadnju, formiranje i održavanje nasada. Jedino u tom slučaju mogu se očekivati kvalitetni i stabilni prinosi.


Povezana biljna vrsta

Orah

Orah

Sinonim: - | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, ali za većinu agroklimatskih područja u BiH preporučuje se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice pa je i bolji rast... Pročitaj više »

Tagovi

Orah Uzgoj Sadnja Njega Berba


Autorica

Lucija Bencaric

Lucija je magistrica agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ideje za alat. Paleta i mašta ;)