• Sadnja voćaka
  • 13.01.2022. 07:30

Sadnja voćaka: Zašto i kako moramo pripremiti zemljište?

Zemljište je jedan od presudnih faktora za uspješno bavljenje voćarstvom. Na šta trebamo obratiti pažnju prije sadnje?

Foto: Depositphoto/Leonardi
  • 170
  • 18
  • 1

Prije sadnje voćnih sadnica je potrebno pripremiti parcelu, odnosno zemljište. Iskusni voćari i vinogradari znaju da je potrebno najmanje tri godine prije sadnje započeti radove. Kada je u pitanju sadnja na parcele gdje je prethodno bio voćnjak, poželjno je više godina uzgajanje jednogodišnjih kultura, prvenstveno žitarica i mahunarki.

Veoma često se u praksi susrećemo s ljudima koji ne obraćaju pažnju u kakvom se stanju nalazi zemljište na koje će saditi višegodišnje kulture. Što smo nemarniji prema kvalitetu tla, veće su posledice koje će nas stići u vidu slabijeg rasta, cvjetanja i zametanja plodova, rodnost je manja, a plodovi sitniji. Posebno pitanje koje će nam se nametnuti je zdravlje biljaka koje smo posadili na lošem i siromašnom supstratu.

Drugi slučaj iz prakse je da ljudi poslije sadnje ne obavljaju prihranu mladih sadnica sve dok ne počnu da plodonose. Smatraju da na taj način štede novac koji bi uložili u đubriva i rad. Ovo su samo neki od faktora na koje trebate obratiti pažnju.

Uradite analizu zemljišta

Kako bi imali zdrava voćna stabla neophodno je da pripremimo zemlju prije sadnje i da se brinemo o posađenim sadnicama. Prije bilo kakvih radova potrebno je uraditi analizu zemljišta kako bi znali u kakvom je ono stanju i šta trebamo uraditi kako bi ga popravili.

Znate li u kakvo tlo ćete saditi voćku? (Foto: V.Matić)

Kada postoji problem sa sadržajem hraniva, ne možemo postići poboljšanje u kratkom vremenskom periodu ili za godinu dana. Kod dodavanja nekih elemenata ne možemo očekivati da ćemo brzo postići pozitivne promjene. Veća je vjerovatnoća da velike količine mogu negativno djelovati na voćna stabla. Plodno zemljište se stvara godinama i potrebno ga je održavati, jer samo će takvo dati zdrave i rodne voćke.

Kako smanjiti kiselost zemljišta

Kod nas se najčešće susrećemo s kiselim zemljištima, a potrebno je vrijeme da bi se pH reakcija izbalansirala poslije primjene krečnjaka ili krečnjačkih preparata. Njihovo dodavanje obavljamo u jesen prilikom oranja. Kisela pH reakcija djeluje na biljke. Većina ih najbolje uspijeva kada je pH između 6 i 7,5, ali optimalna kiselost zemljišta zavisi od mnogih različitih faktora, a najvažniji su tip zemljišta i vrsta biljaka koju uzgajamo. Prema stepenu kiselosti dijelimo ih u pet klasa:

  • pH < 4,5 veoma kisela,
  • pH 4,5 – 5,5 kisela,
  • pH 5,6 – 6,7 blago kisela,
  • pH 6,8 – 7,2 neutralna,
  • pH > 7,2 alkalna

Kada je u pitanju reakcija zemljišta, trebamo uvijek imati na umu da dodavanjem đubriva ona postaje kiselija. Količina kreča, kao i vrsta, koja se dodaje, mora biti na osnovu rezultata analize. Nikada nemojte sami, na svoju ruku, obavljati kalcifikaciju jer možete pogoršati kvalitet tla. Treba napomenuti da se kreč dodaje mjesec dana prije ili poslije dodavanja đubriva.

Kod pH reakcije iznad 5,5 ne treba obavljati kalcifikaciju, a kada je ispod 4,5 ona je neophodna ukoliko želimo uzgajati voćne vrste. Veoma često se za izračunavanje potrebne količine kalcifirajuće materije koristi jednostavna formula za koju je potrebno da znamo stvarnu pH reakciju zemljišta koju određujemo analizom i željenu pH vrijednost.

CaOt/ha = željeni pH - stvarni pH x 2,8/7 - stvarni pH

Ipak, da bi imali pouzdaniji pokazatelj koliko kreča nam je potrebno bolje je koristiti bolje formule koje koriste više pokazatelja koji pokazuju u kakvom je stanju zemljište i koje su biljne vrste zastupljene.

Spriječite zbijenost 

Zbijenost zemljišta treba spriječiti jer može izazvati velike probleme i postati ograničavajući faktor za rast i razvoj voćaka. Ovaj faktor može djelovati na rezultate prihranjivanja. Što je ono zbijenije, đubrivo će biti manje efikasno. Korijenje sadnica se teško probija i raste kroz zbijen supstrat. Vodni i vazdušni režimi su loši.

Vodni i vazdušni režimi su jako važni (Foto: J.Kuzmić)

Kako do toga ne bi došlo, izbjegavajte obradu kada je ono previše vlažno ili suviše suvo. Nemojte korsititi tešku mehanizaciju često. Njenu upotrebu svedite na minimum.

Posadio sam voćku – šta sad da radim?

Manje površine, kao što su travnjaci, gredice cvijeća ili povrća, možemo aerirati. To je površinsko "paranje" zemlje koje omogućuje vazduhu, vodi i hranivima da prodru dublje. Takođe, možete dodavati organske materije (kompost). Gliste će vam pomoći u razbijanju zbijenog zemljišta. Osim što će ga prozračivati, one će ga i đubriti.


Tagovi

Voćnjak Voćne sadnice Kiselost zemljišta pH reakcija Zbijenost zemljišta


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.