Pretraga tekstova
Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama.
Grad Beč ne prestaje oduševljavati svojim kreativnim projektima kojima želi podići razinu kvalitete života u gradu. Kako bi proslavili 30 godina postojanja Dunavskog otoka, omiljenog mjesta Bečana za opuštanje i odmor, iz Grada su najavili projekt sadnje voćaka na njemu. Uz pomoć nekoliko udruga i mnoštva volontera na površini od 2.000 m2 zasađeno je 30 raznih voćaka, od jabuka i krušaka, pa sve do marelica i šljiva. Pri izboru se voćaka pazilo da su otporne na klimatske promjene, a prednost je dana starim sortama.
Ideja za ovaj projekt potiče iz Bečkog Novog Mjesta gdje je prije sedam godina zasađena prva voćka. U međuvremenu se projekt razvio do te mjere da sada njihov voćnjak broji preko 400 stabala o kojima se brinu volonteri uz pomoć stručnjaka. Za svaku je voćku zadužen jedan volonter koji se uz pomoć stručnih osoba brine o njoj, tj. orezuje, okopava i prihranjuje ju. Volonteri su ljudi svih generacija koji se zanimaju za vrtlarstvo ili jednostavno žele doprinijeti zajednici u kojoj žive. I na Dunavskom otoku svaka voćka ima svog volontera, javlja eurocommpr.at.
Do berbe prvih plodova s voćaka na Dunavskom otoku proći će još neko vrijeme. Trešnjama, jabukama i kruškama treba i po nekoliko godina da rode. Kada voćke rode svaki će građanin moći besplatno ubrati nekoliko plodova, tj. onoliko koliko mu stane u obje ruke. Kako bi građani lakše pronašli lokaciju pojedine voćke trenutno je u izradi aplikacija "Fruitmap". Digitalna će karta prikazivati gdje se voćka nalazi, je li zrela za branje i tko je volonter koji se o njoj brine.
Podsjetimo, nedavno smo pisali o tome kako je Beč postavio 1.000 česmu kako bi pomogao svojim građanima i tako se borili protiv klimatskih promjena. Također, u gradskim su područjima odlučili posaditi kombinaciju višegodišnjih biljaka ili trajnica.
Tagovi
Voćke za građane Besplatno Beč Dunavski otok Stare sorte
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.