Rezidba borovnice: Kako pravilno formirati žbun?

Rezidba borovnice se mora sprovoditi svake godine počev od momenta sadnje biljke. Posebno je važna rezidba tokom prvih godina, sa ciljem da se podstakne prijem i porast biljaka. Najmanje dvije do tri godine nakon sadnje, kako kaže savjetodavac u Poljoprivredno savjetodavnoj stručnoj službi Mladenovac Radmila Koprivica, biljkama borovnice ne bi trebalo dozvoliti da plodonose.

Cvjetovi i plodovi borovnice crpe značajnu energiju od biljke i prinos plodova u idućim godinama može da bude značajno smanjen, prvenstveno zbog lošeg razvoja biljaka koje postaju zakržljale.

Prva godina

Cilj je da se potpuno izbjegne plodonošenje. Uklanjanjem svih cvjetnih pupoljaka omogućavamo žbunu da nesmetano raste i u jesen ima adekvatnu vegetativnu masu i proizvede više cvjetnih pupoljaka.   

"Kako bi se to postiglo, preporuka je da se cvjetni pupoljci na posađenim i mladim biljkama uklone prije cvjetanja. Možemo da ih uklonimo na dva načina - rezidbom, cvjetni pupoljci kod borovnice su smješteni u vršnom dijelu jednogodišnjih prirasta, te njihovim prikraćivanjem za jednu trećinu do jednu polovinu uklanjamo cvjetne pupoljke ili otkidanjem rukom", kaže savjetodavac i dodaje da je jedna od čestih grešaka proizvođača neprimjenjivanje ove mjere, čime rizikuju da dođe do velikog zaostatka u razvoju novoposađene biljke.

Mladi grmovi

Potrebno je ukloniti sve priraste koji leže na zemlji, slabe i one koji se ukrštaju. Ostaviti najzdravije, velike uspravne izdanke.

"Kako bi pravilno izveli rezidbu potrebno je da znamo da imamo dvije vrste jednogodišnjih prirasta u grmu borovnice i to one koji se razvijaju odozdo i koji za jednu vegetacionu godinu mogu da izrastu i do jedan metar, i one koji su na grmu i nose rodne pupoljke na svojim vrhovima", kaže stručnjak za voćarstvo i dodaje da su nam u prvim godinama potrebniji ovi koji rastu iz baze, jer trebamo da formiramo žbun i ujednačimo vegetativni i generativni prirast.

Ljetnja rezidba borovnica - očistite donje grane i unutrašnjost krošnje

Biljkama se u drugoj godini može dozvoliti da plodonose, međutim još uvijek nam je cilj podstaknuti vegetativni rast koji će graditi strukturu žbuna za naredne godine.

"U trećoj godini grm je dobro razvijen i sposoban da proizvodi značajan prinos, ali se i ove godine preporučuje uklanjanje 40 do 50 posto cvjetnih pupoljaka. Ove godine počinjemo i sa odabirom novih izdanaka koji će zamijeniti stare."

Podsjetimo, kako je rekao voćar iz Duvaništa Aleksandar Leko, da je ova biljka kao sportista i da treba da igra sljedećih 10 sezona, a ne da je iscrpimo u prvoj da se ispovrjeđuje, pa da ne može da postiže rezultate iduće godine.

Pravilno formiranje žbuna

Orezivanje mladih sadnica omogućava pravilno formiranje žbuna borovnice.  

"Jedan žbun treba da ima od tri do pet glavnih grana koje nose rod. One se orezuju tako da cijelom svojom dužinom imaju dvogodišnje grane sa pupoljcima. Treba znati da jedan cvjetni pupoljak ima osam do 12 cvjetova u grozdu, te jedna grančica sa četiri-pet takvih pupoljaka daje potencijal za 50 do 70 plodova po dva grama, što je 100 do 140 grama plodova", kaže Koprivica.

Navodi i da ne smijemo da zanemarimo zelenu rezidbu. Jedan od najvažnijih zahvata kod nje je pinciranje ovogodišnjeg prirasta u cilju njegovog razgranjenja. Novi prirast koji se razvija iz baze biljke generalno ostaje nerazgranat i svi dalji intervali rasta polaze iz jednog vegetativnog pupoljka. Rezultat toga je manji broj prirasta koji nose cvjetne pupoljke.

Ne preporučuje se oštra rezidba

Po pravilu, kaže, rezidba treba da je umjerena i prilagođena rodnom potencijalu i stanju svakog žbuna ponaosob. Oštra rezidba borovnice se ne preporučuje, osim u slučajevima jače regeneracije i obnavljanja žbunova. Bujniji daju krupnije plodove i veći prinos.

"Veoma je bitno da prilikom rezidbe redovno vršimo i dezinfekciju alata kojim režemo", kaže ovaj stručnjak i dodaje da se značaj ove mjere ogleda u tome što se redovnim orezivanjem reguliše provjetravanje, prinos, kvalitet plodova i vrijeme sazrijevanja.