Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Borovnica
  • 14.03.2022. 09:00

Radenko Malešević na pragu osme decenije života sadi borovnicu

Iako se bliži sedamdesetoj godini života i već uzgaja krušku, Radenko Malešević iz Ramića kod Banjaluke, odlučio je da, u ovoj godini, uradi još jednu krupnu stvar. Na dulum i po zemljišta posadit će borovnicu

Foto: Bojan Kecman
  • 292
  • 77
  • 0

Kažu da onaj ko razmišlja godinu dana unaprijed posije sjeme. A onaj ko razmišlja 10 godina unaprijed, posadi voće. To je slučaj i sa Radenkom Maleševićem koji, iako se bliži osmoj deceniji života, planira da posadi borovnice. I to 400 sadnica na dunum i po zemljišta, odnosno, 1.500 kvadrata.

"Mogu još da radim, dobrog sam zdravlja, a borovnicu će, nadam se, da nastave gajiti unuci i sestrić. Dugo sam razmišljao, gledao šta drugi rade, obilazio proizvođače borovnica i smatram da je ova kultura najprofitabilnija u zemlji jer se otkupne cijene kreću od 10 do 12 KM/kg. Naučio sam i da orezujem borovnicu, a počinje da rađa od treće godine“, kaže Radenko.

Pripreme za sadnju pri kraju

Sadnice borovnica nabavljene su posredstvom IFAD projekta čiji je cilj omasovljenje proizvodnje ove kulture i bolje povezivanje proizvođača što bi trebalo da ima za rezultat i zajednički nastup na regionalnom tržištu. Radenko je već uzorao i isfrezao zemlju. 

Sadnice se već prilagodile okolini

"Ubrzo ću da nabavim i piljevinu od četinara jer su mi rekli da je bolja za borovnicu od npr. hrastove piljevine, i nakon toga ću da posadim sadnice. Ima još vremena, one su se prilagodile okolini jer su od kraja decembra, kada su nabavljene, stajale ispred kuće i po snijegu, kiši i suncu. Nadam se da će sve da bude u redu i da će početi da rađaju", govori nam.

Uz sadnice, Malešević je dobio i supstrat, sredstva za prihranu i zaštitu kao i sistem za navodnjavanje borovnica koja ne može da rađa bez dovoljno vode. Ima plitak korijen koji ide samo do 40 centimetara dubine zbog čega je od velike važnosti da svaki proizvođač ima dovoljne količine vode za navodnjavanje ove kulture.

Mraz desetkuje rod krušaka

Inače, Malešević se 15-tak godina bavi i uzgojem krušaka. Ima više od 900 stabala, na skoro jednom hektaru, ali posljednjih godina nema dobrih prinosa. Najviše je zastupljena sorta Viljamovka, zatim oprašivači Santa Marija i Abate Fetel. Donedavno je imao i sortu Trevuška koja je odlična za proizvodnju rakije, ali ju je počupao i posadio ponovo Santa Mariju.

Njegovo selo Ramići idealno je za proizvodnju krušaka jer je riječ o brežuljkastom području. Međutim, sve je manje zasada pod voćem, a uzrok leži u klimatskim promjenama.

Kruške više nisu isplative

"Dvije godine mraz mi nanosi katastrofalnu štetu. Prošle godine sam imao samo dvije tone krušaka, a prije dvije godine, šest tona. Prije toga, redovno sam imao od 18 do 20 tona. Ali, nema budućnosti za krušku jer se klima promijenila i pitanje je kada će opet biti povoljna godina. Borovnica, s druge strane, izbjegava mrazeve i zbog toga sam se i odlučio da počnem da je gajim. Kruška mi se više ne isplati" ističe Malešević.

Sve manje krušaka

Dok je kruška rađala ovaj domaćin je imao i do 80 posto plodova prve klase, ali je, zbog niske otkupne cijene, rod uglavnom prodavao nakupcima ili ostalim otkupljivačima po 0,40 KM do najviše 0,60 KM/kg. To je inače i praksa posljednjih godina kojoj su pribjegli mnogi proizvođači ne samo u banjalučkoj regiji već i šire.

Borovnica postala najprofitabilnija voćarska kultura - kako se sadi?

Da ne bi razvrstavali prvu klasu i treću klasu koja ide u industriju, sve su prodavali po nešto višoj cijeni, najčešće za 60 feninga po kilogramu. Otkupljivači su takođe tražili, u rodnim godinama, previše čiste plodove, naročito Viljamovke, što nije lako postići jer je ova sorta, prvenstveno, industrijska, a manje konzumna. Zbog toga je sve manje zasada pod ovom voćnom vrstom.

Radenko je, prije penzionisanja, radio u banjalučkom Čajevcu. Sad je poznat u ovoj regiji i kao dobar rezač, pa i dan danas radi rezidbe krušaka, jabuka, breskvi, šljiva, višanja, trešanja, lješnika i dunja u mnogim voćnjacima.  


Povezana biljna vrsta

Borovnica

Borovnica

Engleski naziv: Blueberry | Latinski naziv: Vaccinium L.

Borovnica je listopadni grm iz porodice Erika; Vrijesovki (Ericaceae), prosječne visine od 20 - 50 cm. Raširena je pretežno u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Radenko Malešević Ramići Borovnica Viljamovka IFAD Čajavec Rezidba


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Rode na svom. Derventa, Lužani.