• Zaštita voćaka
  • 08.03.2019. 09:00

Prvo proljetno prskanje voćaka - kada i kako ga obaviti?

Proljetno "plavo prskanje" se obavlja tokom mirovanja vegetacije i može se obaviti do početka bubrenja pupoljaka. Ima cilj da smanji broj štetočina i prouzrokovača bolesti koji u odgovarajućim stadijumima, otpornim na niske temperature, prezimljavaju u krošnjama voćaka, na granama i pupoljcima.

Foto: Bigstock/ AIFEATI
  • 5.325
  • 137
  • 0

Kada je riječ o zaštiti voćaka značajno mjesto zauzima proljetno prskanje. Ono se obavlja za vrijeme mirovanja vegetacije, pa do početka kretanja pupoljaka, to jest bubrenja pupoljaka, a ima cilj da smanji broj štetočina i prouzrokovača bolesti koji u odgovarajućim stadijumima, otpornim na niske temperature, prezimljavaju u krošnjama voćaka, na granama i pupoljcima. Štetni organizmi uzgajanih voćaka vrlo su aktivni tokom čitave vegetacije, kada se provodi najveći broj tretmana. Ipak, zaštitu voćaka od prouzrokovača bolesti i štetočina treba početi znatno ranije i to još u periodu mirovanja vegetacije.

Tretmani se obavljaju nakon zimskog pregleda voćaka

Zimski pregledi voćaka su vrlo važni jer se na osnovu njihovog rezultata utvrđuje neophodnost zimskog tretiranja. Na granama, grančicama, u naborima kore ili pod ispucalom korom, zimu provodi mnoštvo štetnih insekata i grinja. Zimskim pregledima se utvrđuje prisustvo štetnih organizama na voćkama. Prije svega, utvrđuju se prisustvo i broj jaja lisnih vaši, gubara, kukavičje suze, crvenog preglja i mrazovaca (Geometddae), larve šljivine štitaste vaši, kalifornijske vaši, krvave vaši, smotavaca, glogovca, žutotrbe, jabukinog moljca i drugih štetočina. Tokom februara i marta, s rastom temperature aktiviraju se odrasli insekti kruškine buve i jabukinog cvjetojeda. Njihovo prisustvo se utvrđuje pregledom grančica i pupoljaka.

Voćari sami lupom mogu da provjere prisustvo jaja štetočina

Diplomirana inženjerka zaštite bilja Slavica Dželatović savjetuje proizvođačima da obavezno provjere prisustvo jaja spomenutih štetočina u svojim voćnjacima. Voćari preglede mogu da obave pomoću lupe, dok za detaljan pregled uzoraka oni mogu da se obrate stručnjacima u savjetodavnim službama. Prvi tretman u voćnjaku se provodi odmah nakon rezidbe i iznošenja grana iz voćnjaka. Rezidbom se moraju odstraniti sve oštećene grane i zaostali plodovi koji predstavljaju izvor zaraze za narednu vegetacijsku sezonu.

"Plavim prskanjem" suzbijaju se prouzrokovači bolesti voćaka

Prvim proljetnim prskanjem, takozvanim "plavim prskanjem" suzbijaju se prouzrokovači bolesti voćaka i vinove loze i to prozrokovači kovrdžavosti lista breskve, rogača šljive, monilioza koštičavih voćki, pjegavosti lista i krastavosti plodova kruške, kestenjaste pjegavosti maline, šupljikavosti lišća i kovrdžavosti plodova kajsije i drugih voćaka, bakterioza kod koštičavih i jabučastih voćaka, ekskorioze vinove loze, kao i uzročnici mnogih drugih bolesti biljaka. Tom zaštitnom mjerom se kontrolišu različiti patogeni, prouzrokovači bolesti, a prije svega patogeni rana. "Plavim prskanjem" se suzbijaju patogeni koji prezimljavaju u krošnji voćaka skriveni u pukotinama kore, pupoljcima, rak ranama i slično. Zato se to prskanje provodi u proljeće pred samo kretanje vegetacije, to jest pred bubrenje pupoljaka.

Voćke prskati po sunčanom vremenu bez vjetra

Proljetno "plavo prskanje" se mora uraditi temeljito, odnosno, dobro treba isprskati svako stablo, tako da po obavljenom tretmanu primenjeni rastvor bude prisutan na cijeloj površini stabla. Prska se po sunčanom vremenu, bez vjetra. Temperatura prilikom prskanja mora da bude iznad 8°C jer se mineralna ulja "ne lijepe" za tretiranu površinu ako je temperatura niža od 8°C. Posebno treba istaći značaj proljetnog "plavog" tretiranja kod starijih i zapuštenih voćnjaka. Prije prskanja, stabla treba pripremiti, uklanjanjem nepotrebnih grana, struganjem lišajeva i mahovine, da bi sredstvo bolje prijanjalo na tretiranu površinu, kao i eliminacijom mumificiranih plodova, deformisanih i bolesnih dijelova voćke. Njih je najbolje iznijeti iz voćnjaka i spaliti.

Fungicidima se suzbijaju ekonomski najznačajnije bolesti voćaka

Primjenom fungicida na bazi bakra suzbijamo ekonomski najznačajnije bolesti koje prezimljuju na grančicama, u kori ili ispod ljuspica pupoljka zaraženih stabala. Uljna komponenta predstavlja insekticid, namijenjen za suzbijanje prezimljujućih jaja insekata. Na jabučastom voću, preparati na bazi bakra utiču na smanjenje infekcionog potencijala krastavosti jabuke i kruške (Venturia spp.), čiji uzročnici zimu preživljavaju na kori i opalom lišću. Na koštičavom voću suzbijaju se prouzrokovači bolesti: kovrdžavost lista breskve (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), šupljikavost lišća koštičavog voća (Clasterosporium carpophilum), bakterijski rak (Pseudomonas spp).

Čime zaštititi jezgrasto voće?

Na jezgrastom voću, naročito u zasadima oraha i lijeske, primjenom bakarnih preparata preventivno štitimo to voće od bakterioze (Xanthomonas spp) koja može da izazove velike štete stvaranjem rak rana na granama. Dodavanjem mineralnog ulja preparatima na bazi bakra (bakar oksihlorid) suzbijaju se prezimljujuće forme šetnih insekata: štitaste vaši (Coccidae, Lecanidae), lisne vaši (Aphididae), krvava vaš (Eriosoma lanigerum), jabukin cvjetojed (Anthonomus pomorum), jabukin moljac (Hyponomeuta malinellus), šljivin moljac (Hyponomeuta padellus), breskvin moljac (Anarsia linealella), kruškina buva (Cacopylla spp), mrazovci (Geometridae), gubar (Lymantria dispar), kukavičja suza (Malacosoma neustria) i razni smotavci (Torticidae).


Tagovi

Zaštita voća Prskanje Proljeće Plavo prskanje Štetočine Slavica Dželatović


Autor

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.