• Uzgoj jagoda
  • 11.03.2016. 14:00

Proljetna priprema višegodišnjeg zasada jagode

Proljeće je vrijeme je kada se izvodi čišćenje, đubrenje, zaštita zasada jagode i zasad priprema za plodonošenje.

  • 13.760
  • 1.895
  • 0

Proljeće je pravi trenutak da se zasadi jagode pripreme za period vegetacije i plodonošenje. U kontinentalnim uslovima, početkom marta, kada vrijeme to omogućava treba pristupiti čišćenju jagoda, đubrenju i pripremi za nastupajući period.

Čišćenje zasada jagode

Tokom suvih i sunčanih dana pristupa se uklanjaju uvelih listova i njihovih ostataka, kao i listova koji su prezimjeli. Potrebno je pažljivo ukloniti stare listove pazeći da se pri tome ne oštete bokori jagode. Na ovaj način se obezbjeđuje bolja prozračnost bokora jagode. Nakon kiše voda na listovima će se brže osušiti i smanjiće se mogućnost pojave truleži, oslobađa se prostor za nove bokornice u bokoru, a tlo će se prije zagrijati. Uklanjaju se stari listovi koji su prouzrokovači mnogih oboljenja i stvaraju se uslovi za stabilne prinose i visok kvalitet plodova jagode.

Prvo je sa bokora potrebno ukloniti sasušeno i oštećeno lišće, a na manjim zasadima i ukloniti iz bokora pojedinačne bokornice i na taj način rasteretiti bokor. Ukoliko ne uradimo proljetno čišćenje došlo bi do razvoja velikog broja cvijetnih drški što smanjuje kvalitet plodova i prinos. Na jednom bokoru se ostavljaju 2 do 4 bokornice koje su najbolje razvijene. Na ovaj način uspostavljamo stanje kao na početku prve godine plodonošenja. Ova operacija se izvodi oštrim nožem pazeći pri tome da ne dođe do oštećenja bokornica koje ostavljamo da donesu rod.

Vrijeme čišćenja utiče na početak plodonošenja. Treba računati da od momenta čišćenja za oko dva i po mjeseca počinje plodonošenje i da se na taj način može uskladiti termin čišćenja zasada i termin plodonošenja. Pored starih i oštećenih listova potrebno je započeti i sa redovnim uklanjanjem stolona. Uklanjane stolona je veoma važna mjera kojom se prinos plodova jagode može povećati za 50 do 70% u odnosu na zasade gdje nije provedeno proljetno čišćenje. Na ovaj način se podstiče bolji razvoj generativnih pupoljaka za sledeću godinu i utiče na bolju rodnost.

Nakon čišćenja bokore je poželjno učvrstiti - pritisnuti kao kod sadnje da se ostvari bolji kontak sa tlom, a mogu se i zagrnuti sa malo zemlje. Sav očišćeni materijal je potrebno iznijeti iz jagodnjaka da ne posluži kao izvor prourokovača bolesti i štetočina. Danas se jagode najčešće gaje na gredicama prekrivenim folijom ili su zasadi malčirani i nije potrebno okopavanje i uklanjanje korova. U zasadima u kojima tlo nije prekriveno potrebno je izvršiti i ovu operaciju.

Najbolje je jagode pođubriti prilikom sadnje

Nakon čišćenja potrebno je pristupiti đubrenju zasada, što je potrebno prilagoditi potrebama jagode koja u kratkom periodu formira adventivno korijenje, cvijetne i vegetativne pupoljke, stolone, odnosno ima veoma dinamičan razvoj. Najbolje je jagode pođubriti prilikom sadnje sa kompostom čiji efekat traje 4-5 godina, a poznato je da zasad jagode može da traje na istom mjestu 4 godine. Na ovaj način se na najbolji način može da iskoristi pozitivan efekat komposta. Količina komposta koju je potrebno primijeniti kreće se od 5 do 8kg/m². Za velike zasade je preporučljivo uraditi analizu zemljišta i vršiti đubrenje zasada u skladu sa dobijenim rezultatima.

Može se koristiti i rastvor đubriva od živine. Stajnjak od živine se rastvori u manjoj količini vode tokom 5 do 6 dana, a zatim se razblaži sa vodom u odnosu 1:10 i primjenjuje se u količini 3,6 do 6,8l/m² u zavisnosti od kvaliteta tla. Prednost ovakve primjene đubriva je što je korijen jagode plitko razvijen i može brzo apsorbovati ovaj rastvor. Mogu se koristiti i đubriva od divizme, koprive, pepela (1 šolja pepela na 10l vode). Veoma je važno da se ne forsira đubrenje zasada jagode. Ukoliko pređubrimo zasad to će rezultirati formiranje velikog broja velikog lišća, a to nije cilj.

U periodu cvjetanja potrebna je zaštita od mraza

Potrebno je zaštiti jagodu u periodu cvjetanja od kasnih proljetnih mrazeva. U periodu početka cvjetanja jagode dobro je zasad jagode prekriti agrotekstilom ili napraviti niske tunele. Na ovaj način možemo zaštiti zasad i prve cvjetove jagode, koji donose najranije i najkrupnije plodove, koji najčećše stradaju od kasnih proljetnih mrazeva. Cvjetovi jagode stradaju već na -2ºC. Nakon cvjetanja i plodonošenja treba nastaviti sa održavanjem zasada jagode i redovno uklanjati stolone.

Jagode su osjetljive na manjak, ali i višak vode

Jagoda je zbog plitkog korijena veoma osjetljiva na nedostatak vode, ali i na višak. Sa izbalansiranom vlagom tla raste kvalitet zasada, kvalitet i količina plodova. Tokom zalijevanja ne treba kvasiti biljke, cvjetove i plodove, na taj način stvarimo povoljne uslove za razvoj bolesti (trulež). U zasadu jagode postoji nekoliko perioda potražnje za vodom. Prvi takav period je pred cvijetanje i treba redovno, tokom sedmičnih perioda, nastaviti sa zalijevanjem u skladu sa vremenskim uslovima i potrebama zasada.

Koje biljke "štite" jagode?

Proljeće je vrijeme kada i počinjemo sa zaštitom jagode. Veoma se dobro pokazala sadnja bijelog luka u zasad jagode. Bijeli luk štiti jagodu od mnogih oboljenja i štetočina. Možemo izvršiti i tretiranja sa bakarnim preparatima (nakon čišćenja, a prije cvjetanja), zatim pripravkom od bijelog luka, surutkom i drugim sredstvima koja su namijenjena za tretiranje jagoda. Potrebno je vršiti redovnu zaštitu od puževa.


Tagovi

Čišćenje jagode Rezidba jagode Đubrenje Plodonošenje Period vegetacije Analiza zemljišta Kasni proljenti mrazovi


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zeleno, volim te zeleno! #Vrbas, #Banjaluka.