• Voćarstvo
  • 08.10.2019. 09:30

Priprema zemljišta za podizanje zasada voća

Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama - koristiti totalne herbicide.

Foto: Gordana Nastić
  • 222
  • 23
  • 0

Priprema zemljišta za podizanje zasada voća radi se sa ciljem da se stvore povoljni uslovi za prijem, porast, razvoj i plodonošenje stabla u dužem vremenskom periodu.

Uređenje zemljišta za podizanje zasada obavezno mora obuhvatiti regulacione radove, agromelioraciju zemljišta, rigolovanje i podrivanje, površinsku pripremu zemljišta za uzgoj i organizaciju zemljišne teritorije.

Krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka

Suzana Jerkić, stručnjak za voćarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, ističe da regulacioni radovi podrazumijevaju krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje. Krčenje se obavlja na parcelama na kojima su prethodno bile zastupljene višegodišnje drvenaste biljke. Ono se može obaviti traktorima sa sajlom, buldožerima i bagerima, tako da se pri tom pažljivo sakupe, uklone i spale krupnije žile i grane prethodne višegodišnje kulture, kako bi se spriječila pojava gljivica truležnica - Agrobacterium tumefaciens, kao i parazitnih nematoda - Pratylenchus penetrans.

"Ako se to ne učini, patogeni se mogu prenijeti na korijenje mladih voćaka i dovesti do sušenja stabla. Nakon krčenja ne treba odmah obaviti sadnju voća. Naredne 3-4 godine uzgajati okopavine, žitarice ili biljke za zeleno đubrivo. Na parceli na kojoj se planira podizanje zasada obavezno se mora uništiti korov jer oni nanose velike štete voću oduzimajući im vodu i trošeći hranjive tvari, a neki su i domaćini virusa. Kada je zemljište zakorovljeno višegodišnjim korovskim biljkama kao što su pirevina, zubača, palamida, ostriga... neophodno je koristiti totalne herbicide. Ukoliko je zemljište zakorovljeno jednogodišnjim korovima, onda površinu treba tretirati kontaktnim herbicidima," priča Jerkić.

Ona podsjeća voćare da je na površinama koje su predviđene za podizanje zasada potrebno obaviti nivelaciju terena. Ako je nagib terena od 5 do 10 stepeni, sadnice treba saditi po konturama ili po izohipsama, dok tereni sa nagibom većim od 10 stepeni zahtijevaju izradu terasa.

Voće ne podnosi zabareno zemljište na kome voda leži poslije obilnih padavina. Zato je za odvodnjavanje zemljišta najbolje postaviti podzemnu horizontalnu drenažu. Nju čine perforirane cijevi izrađene od plastelina ili pečene gline koje sakupljaju suvišnu vodu i odvode je van zasada. Cijevi se postavljaju na dubini od 80 do 120 cm, a oko njih se omotava materijal sa svojstvima filtera radi sprječavanja zapušenja cijevi od čestica zemlje. Kritična drenaža koja podrazumijeva izradu podzemnih kanala na dubini od 50 do 60 cm, koji imaju ulogu drenažnih cijevi je manje efikasna jer njeni efekti obično traju do tri godine. Izvođenje ove drenaže nakon sađenja se ne preporučuje.

Regulacioni radovi: krčenje višegodišnjih drvenastih biljaka, uništavanje korova, ravnanje terena, terasiranje nagnutih terena i odvodnjavanje

Agromelioracija zemljišta

Stručnjaci vranjske Poljoprivredno stručne službe poručuju voćarima da su za uzgoj voća pogodna zemljišta koja sadrže najmanje 3% humusa, 7 do 10 mg lako pristupačnog fosfora i 20-30 mg lako pristupačnog kalijuma u 100 grama zračno suhe zemlje. Većina voćnih vrsta dobro uspijeva na zemljištima gdje je pH vrijednost od 5,5 do 6,5. Zato je neophodno da se odradi agrohemijska analiza zemljišta kako bi se utvrdilo koja količina hraniva je zastupljena u zemljištu i koju količinu hraniva treba unijeti u zemljište kako bi se stvorili optimalni uslovi za rast i razvoj date voćne vrste.

"Agromeliorizacija zemljišta se sastoji od humizacije, fosfatizacije, kalizacije i kalcizacije. Humizacija predstavlja unošenje organskih đubriva u zemljište čime se nadoknađuje deficit humusa u zemljištu. Đubrenje se obavlja obično zgorijelim stajnjakom ovčijim ili goveđim i to u količini od oko 30 do 50 t/ha. Stajnjak treba rasturiti po cijeloj površini neposredno prije rigolovanja. U nedostatku stajnjaka može se upotrebiti kompost, treset i glistenjak. Humizacija se može obaviti zelenim đubrenjem. U tom slučaju se sije sjeme lupine, stočnog graška, kokotca, grahorice, soje ili uljane repice na parceli prije podizanja zasada ili u međurednim prostorima u prvim godinama nege mladog zasada. Zelena masa se zaorava najčešće u fenofazi cvetanja ovih biljaka," podvlači Jerkić.

Prema njenim riječima fosfatizacija i kalizacija podrazumijeva unošenje fosfornih odnosno kalijumovih đubriva u zemljište i stvaranje zaliha tih biogenih makroelemenata.

Kalcizacija predstavlja unošenje jedinjenja kalcijuma kada su u pitanju kisela zemljišta. Ako je pH vrijednost ispod pet, neophodno je unošenje jedinjenja kalcijuma u zemljište da bi se smanjila njegova kiselost. Za kalcizaciju se koristi ml,eveni krečnjak, dolomit, laporad, negašeni ili gašeni kreč ili saturacioni mulj. Ukoliko je pH vrijednost zemljišta 5,0 do 5,5, kalcizacija se ne obnavlja, već se u zemljište u toku nekoliko godina unosi fiziološki alkalno đubrivo kao što je KAN.

Većina voćnih vrsta dobro uspijeva na zemljištima gdje je pH vrijednost od 5,5 do 6,5

Rigolovanje i podrivanje zemljišta

Ona dodaje da je rigolovanje značajan način pripreme zemljišta kada su u pitanju veći zasadi. Riglovanje je veoma važno primijeniti na težim zemljištima kao što su smonice, gajnjače i podzoli. Dubina rigolovanja na lakšim zemljištima se obavlja na dubini od 60 cm, a na težim 70 do 80 cm. Optimalno vrijeme za izvođenje rigolovanja je od jula do septembra. Umjesto rigolovanja, danas se češće obavlja podrivanje zemljišta na dubini od 60 do 70cm, poslije čega se obavlja oranje na dubini od 40 cm.

"Površinska priprema zemljišta za sađenje obuhvaća nekoliko plićih obrada kojim se površinski sloj parcele poslije rigolovanja izravnava i usitnjava. Grubo ravnanje se obavlja u dva prohoda unakrsno po dijagonali korištenjem teških drljača, tanjurača, ravnjača. Dok fina priprema zemljišta predstavlja usitnjavanje površinskog sloja zemljišta pomoću kultivatora ili sjetvospremača," kaže Jerkić.

Organizacija zemljišne teritorije obavlja se na većim površinama ako su parcele na kojima se planira podizanje zasada veće od 3 ha. Tada se parcela podijeli putevima. Glavni put je širok šest do osam metara i dijeli zemljišni kompleks na približno dva jednaka dijela. Mrežu puteva upotpunjuju putevi po obodu zasada, čija je širina najmanje šest metara jer treba da omoguće nesmetan transport voća i materijala. Nakon pripreme zemljišta pristupa se kopanju jamića i sadnji.


Tagovi

Priprema zemljišta Podizanje zasada voća Razvoj i plodonošenje stabla Drvenaste biljke Sadnja voća Suzana Jerkić


Autorica

Gordana Nastić

Gordana Nastić

Dugogodišnja novinarka, koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi