Svaka sorta jagoda ima svoje specifičnosti u pogledu porteba za makro ili mikro elementima.
Intenzivna proizvodnja jagoda bilo da se radi na otvorenom polju ili u plasteničkoj proizvodnji zahtijeva adekvatan način prihrane. Agrohemijska analiza zemljišta je, kako kaže savjetodavac, Milan Petrović, prva mjera da se utvrdi sadržaj hranljivih materija u samom zemljištu prije sadnje, a kasnije se pristupa prihrani po fenofazama.
"Korijenov sistem jagode se u intenzivnoj proizvodnji razvija u relativno plitkom sloju zemljišta i da bi sama biljka bolje usvajala hranljive materije neophodno je voditi računa i o temperaturi zemljišta i temperaturi vazduha prilikom prihrane", kaže Petrović.
Također, ističe kako svaka sorta ima svoje specifičnosti u pogledu potreba za makro ili mikro elementima. Prihrana po fenofazama je najbolji način da se dođe do optimalnog prinosa. Prije sadnje unosi se odnos hraniva makroelemenata azota, fosfora i kalijuma 5:20:30.
Nakon sadnje da bi se korijenov sistem što bolje prihvatio i razvio neophodno je unijeti formulaciju sa približnim sadržajem azota i kalijuma dok sadržaj fosfora treba biti na maksimumu. Sljedeća fenofaza je intenzivan porast nadzemnog dijela, odnosno zelene mase, i tada je biljci neophodan azot.
"U fenofazi diferencije cvjetova unosimo podjednak sadržaj azota, fosfora i kalijuma. Kada je cvjetanje završeno i kada dođe do formiranja plodova, tada se akcenat ponovo daje azotu da bi sami plodovi imali adekvatnu krupnoću, odnosno planiranu količinu prinosa po jedinici površine", kaže ovaj stručnjak.
Viseće jagode - koje su za hobi, a koje za komercijalnu proizvodnju?
Pred početak berbe odnos makro elemenata treba da bude 9:12:36. Kada krene intenzivna berba i sve do kraja berbe odnos hraniva treba da bude jedna trećina azota, dvije trećine kalijuma dok sadržaj fosfora treba svesti na najmanju moguću mjeru.
Pregledom možemo utvrditi u kakvom su stanju jagode i da li su dovoljno snabdjevene hranivima. Veoma često na usjevu u početnim fazama rasta susrećemo hlorozu najmlađih listova izazvanu nedostatkom gvožđa. Ljubičasti listovi kada je vrijeme hladno pokazuju da nema dovoljno fosfora koji postaje neaktivan uslijed vremenskih prilika čak i kada ga ima dovoljno u zemljištu.
Može doći i do hloroze izazvane nedostatkom magnezijuma koji ima karakteristične simptome. Na starom lišću lisne nerve ostaju zelene dok površina lista između nerava postaje žuto obojena. Drugi termin kada se javljaju hloroze je intenzivan porast plodova. Nedostatak kalijuma se uočava na najstarijem lišću u vidu hlorotičnih i nekrotičnih pjega. List se uvija prema unutra.
Tagovi
Autor
