Mnogi voćari će krenuti u akciju spašavanja svojih voćnjaka oko tri ujutro, tako da narednih noći neće biti previše spavanja. Nažalost, mnogi od njih nemaju potrebnu opremu kako bi zaštitili voćke, kaže Stjepan Zorić
Voćari sljedećih nekoliko noći neće mirno, a mnogi neće uopće spavati pokušavajući spasiti procvjetale voćke jer su meteorolozi najavili mraz i niske temperature do čak -9 stepeni Celzija.
"Posljednjih dana bilo je (pre)toplo za ovo doba godine, pa je došlo do buđenja voćnjaka. Za sve su krive klimatske promjene, a one najviše pogađaju voćare“, ističe Stjepan Zorić, dugogodišnji voćar, te dodaje: "Kajsije su potpuno procvjetale, a breskve, trešnje, višnje, šljive su u pupu. Ukoliko se ostvare prognoze, voćari će pretrpjeti ogromnu štetu“.
Inače, kada voćka procvjeta, može podnijeti kratkotrajni jutarnji mraz i temperaturu do -2 stupnja Celzija. Sve ispod toga može biti pogubno.
"Mnogi će krenuti u akciju spašavanja svojih voćnjaka oko tri ujutro, tako da narednih noći neće biti previše spavanja. Nažalost, mnogi od njih nemaju potrebnu opremu kako bi zaštitili voćke“, kaže Zorić.
Inače, postoje tri osnovne metode zaštite od mraza. Prva od njih je anti frost metoda kojom se prije spuštanja mraza zamrzavaju cvjetovi, led postaje izolator, a kako tokom dana raste temperatura, led se topi, a cvjetovi ostanu sačuvani.
"To je efikasna metoda, ali vrlo skupa. Čak i oni koji si to mogu priuštiti imaju problem nedostatka vode, jer zbog stalnih suša, bunari su gotovo prazni“, pojašnjava Zorić.
Drugi način je postavljanje ventilatora, odnosno vjetrenjača u voćnjak koje s visine upuhuju topli zrak prema tlu i na taj način se suzbiju minusi.
"Ovakva metoda je također vrlo skupa jer na jedan hektar voćnjaka potrebno je najmanje 3-4 ventilatora. Postoje fiksni i mobilni ventilatori, a ovi drugi su efikasniji, jer ih se može premještati kako koja voćka počne cvjetati“, kaže Zorić.
Treći način su atomizeri – grijači koji se montiraju na traktor zajedno s ventilatorom, koji uz pomoć plinske boce ili dizela grije zrak.
"To je i najjeftinija metoda jer svaki voćar ima traktor, tako da u startu već ima najskuplji dio opreme. Zagrijavanje se obavlja tako da se prolazi svaki drugi red i to je dovoljno da se spriječi smrzavanje cvjetova“, naglašava.
Od spomenute tri metode zaštite voćnjaka, postoji još ona starinska koja se rijetko koristi, a to je zadimljavanje sa slamom ili granjem.
"To je mukotrpni posao, pogotovo ako se radi o velikim površinama voćnjaka, tako da to uglavnom koriste ljudi koji u svojim dvorištima imaju manje količine voćaka“, zaključio je Zorić.
U svakom slučaju pred voćarima su neizvjesne noći, koje im mogu odnijeti čitav godišnji urod u samo nekoliko sati.
Tagovi
Autor
