• Pojava mraza
  • 13.04.2019. 09:00

Kako nastaje mraz i kako ga pravilno nazivamo

Bude li ga do kraja ovog, a i početkom idućeg mjeseca, štete od mraza mogu biti katastrofalne. I zato nam je želja upoznati Vas s nastankom mraza, ali i s nazivima po intenzitetu, piše poznati agrometeorolog mr.sc. Dražen Kaučić.

Foto: Depositphoto/zefart
  • 179
  • 20
  • 0

Prošle godine ga nije bilo, preklani je napravio velike štete, posebice u voćnjacima. Zasad je nezahvalno prognozirati hoće li biti mraza, no bude li ga do kraja ovog, a i početkom idućeg mjeseca, štete od mraza mogu biti katastrofalne. I zato nam je želja upoznati Vas s nastankom mraza, ali i s nazivima po intenzitetu.

Advekcijski mraz nastaje kad su naši krajevi pod utjecajem hladnih zračnih masa u kojima je temperatura ispod 0.0 ℃. Zbog dužeg zadržavanja spomenutih zračnih masa nad našim krajevima, spomenuti mraz traje i po nekoliko dana, vjetar je koji put jak, njime je ugroženo veliko područje, te njegova pojava vrlo malo ovisi o konfiguraciji terena. Vrijedno je istaknuti da je u prizemnom sloju zraka razlika u temperaturi na 200 cm i na 5 cm od tla vrlo mala.   

Radijacijski mraz je posljedica intenzivnog hlađenja zemljine površine. Zapamtite, radijacijski mraz je lokalna pojava čiji intenzitet ovisi o obliku terena, stanju zemljine površine (obrađeno ili neobrađeno tlo), vlažnosti tla, ali i zraka. Do pojave tog mraza dolazi noću, kad je vedro i nema vjetra. Vlastitim mjerenjima temperature zraka na agrometeorološkoj postaji u Križevcima (susjedna Hrvatska, op.ur.) 20.03.2000. godine unutar fenološkog voćnjaka i vinograda utvrđeno je kako temperatura zraka svoju najnižu vrijednost postigne upravo u trenutku izlaska Sunca. Pad temperature zraka počinje oko ponoći. Negativne vrijednosti temperature zraka traju 6 do 7, a nije isključeno još i koji sat, dva dulje od toga.

Advektivno – radijacijski mraz je posljedica, ne samo kad dođe do prodora hladne zračne mase nad naše krajeve, nego i kad tijekom vedre noći bez vjetra dođe do hlađenja zemljine površine. I zato, posljedice ovog tipa mraza voćarima i vinogradarima u pravilu se proglašavaju elementarnom nepogodom. Vjerujem da je mnogima još uvijek u sjećanju advektivno – radijacijski mraz krajem travnju 2017. godine kad je jednog dana došlo do prodora hladnog zraka sa sjevera, a noću oko 1 sat se razvedrilo, vjetar je prestao te se oko 5 sati ujutro temperatura ponegdje spustila i na -6℃.  Štete na voćkama i vinovoj lozi bile su katastrofalne.   

U medijima često slušamo različite riječi za intenzitet mraza, a da možda i ne znamo što one znače. Podjela intenziteta mraza koju je u svome radu napisao 1963. g. Schneider od strane agrometeorologa i agronoma je već davno prihvaćena, te je kao takvu moramo upotrebljavati. Ta se podjela temelji na osnovu toga što pri temperaturama od -2℃ do -4℃ dolazi djelomičnog oštećenja cvjetova i lisne mase mnogih biljaka, a pri temperaturi nižoj od -4℃  dolazi do potpunog smrzavanja, te su štete nenadoknadive.

Podjela mraza po intenzitetu:

  • slabi mraz je mraz kad je temperatura zraka od -0.1℃ do -2.0℃
  • umjereni mraz je mraz kad se temperatura zraka spušta od -2.1℃ do -4.0℃
  • jaki mraz nazivamo mraz kad se temperatura spusti ispod -4.0℃

Dakle, upotrebljavajmo pravilno nazive mraza jer time ne samo sebi nego i drugima pojavu mraza činimo znatno razumljivijom.


Tagovi

Dražen Kaučić Vrijeme Mraz Advekcijski mraz Radijacijski mraz Advektivno-radijacijski mraz


Autor

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi