U trenutnim uslovima sa čestim padavinama, visokim vrijednostima relativne vlažnosti vazduha kao i temperaturama između 15 i 25 stepeni Celzijusa, postoji rizik od zaraza prouzrokovačima sive truleži ploda i ljubičaste pjegavosti izdanaka.
Maline se na nižim nadmorskim visinama nalaze u fazi razvoja ploda, a na višim u fazi cvjetanja. U trenutnim uslovima sa čestim padavinama, visokim vrijednostima relativne vlažnosti vazduha kao i temperaturama između 15 i 25 stepeni Celzijusa, postoji rizik od zaraza prouzrokovačima sive truleži ploda i ljubičaste pjegavosti izdanaka.
Malina je na infekciju sive truleži najosjetljivija u fazama cvjetanja i sazrijevanja plodova. Pri kraju cvjetanja patogen se nalazi na uveloj cvijetnoj kapici, tako da zaraze ostaju prikrivene sve do početka sazrijevanja plodova. Ukoliko su tokom berbe pogodni vremenski uslovi za razvoj bolesti, gubitak prinosa može biti veliki, a kvalitet plodova je znatno pogoršan. Ako se plodovi maline prodaju u svježem stanju, siva trulež je najznačajniji ograničavajući činilac prodaje.
Čim vremenski uslovi dozvole, preporuka je primjena nekog od registrovanih fungicida na bazi aktivne materije:
Fungicidi nisu registrovani za ljubičastu pjegavost izdanaka i pupoljaka maline, tako da je preporuka njihova primjena samo u zasadima gdje nema simptoma pjegavosti.
U pojedinim zasadima u Srbiji, uočen je imago malininog korebusa (Corebus rubi). On ima jednu generaciju godišnje, a odrasla larva prezimljava u izdancima ili korijenovom vratu. U proljeće se pomjera višlje kroz stabljiku, gdje se učahuri. Ovakvi izdanci se poznaju po nepravilnim proširenjima, kod njih vegetacija kasni i lako su lomljivi.
Imago se javlja u maju, i kasnije tokom cvjetanja i formiranja plodova, obično do sredine juna. On se hrani mladim lišćem ne nanoseći veću štetu. Nakon kopulacije ženke polažu jaja pri osnovi izbojka. Larve se pile poslije dvije do tri sedmice i odmah se ubušuju u lastar. Kreću se ka osnovi, najčešće praveći spiralne hodnike, čime presijecaju sprovodne sudove i tako nanose najveće štete biljci domaćinu.
Hemijska zaštita je moguća samo prije nego što dođe do ubušivanja larve u mlad izdanak, što je često otežano obzirom da se imago javlja u periodu cvjetanja i plodonošenja. Ova štetočina pored maline, napada kupinu i ružu.
U cilju suzbijanja navedene štetočine najbolji rezultati postižu se primjenom mera koje podrazumijevaju uklanjanje i uništavanje zaraženih izbojaka i uklanjanje divljih kupina i ruža u okolini zasada.
Tagovi
Autor