Suša, visoke temperature i požari, a još proljetos i mrazevi, pogodili su najveće europske uzgajivače maslina. Najviše nastradali oni koji nisu navodnjavani.
Grčka se ove godine suočila s natježim toplinskim valom u posljednjih 30 godina. Ondje su se temperature u prvom tjednu kolovoza penjale i do 45°C. Velike vrućine, dugotrajna suša i nedostatak oborina, isušili su zemlju što se posebno odrazilo na nasade maslina, a posljedično i na prinose, piše oliveoiltimes.
Berba se u toj zemlji obavlja u listopadu, a proizvođači se još uvijek nadaju kiši koja bi mogla popraviti dio prinosa kojega su očekivali. Najugroženiji su dijelovi koji se ne navodnjavaju, poput regije Etolija-Akarnanija na središnjem zapadu zemlje, najvećeg proizvođača stolnih maslina Kalamon.
Slično se događa i u drugim područjima. Maslinari na Kreti očekuju rekordno nizak prinos maslinovog ulja, oko 20.000 tona. Nezavidna je situacija i na Peleponezu te u Meseniji koja je jedna od najbogatijih teritorija u zemlji koja godišnje proizvede 50.000 tona vrhunskog maslinovog ulja.
Inače, prema globalnoj internetskoj platformi za trgovinu Tridge, Grčka je u 2020. nakon Portugala bila drugi globalno najveći izvoznik tog sve traženijeg proizvoda pa se s razlogom postavlja pitanje - kako će ovakva situacija u toj zemlji utjecati na izvoz tog, ali i drugih proizvoda od maslina.
Treba napomenuti kako je grčke nasade prvo pogodilo nepovoljno proljetno vrijeme i jaki mrazevi zbog čega je zatražila financijsku pomoć od Europske unije.
Ne treba zaboraviti niti požare koji su pogodili ovu zemlju, a koji su uništili više od 89.000 hektara šuma i usjeva. Kada je riječ o maslinicima, najviše su stradali oni u okolici natičke Olimpije, u regiji Ilia i to na čak 5.300 hektara. Smatra se da će zbog toga doći do smanjene proizvodnje u narednim godinama.
Kada je riječ o požarima na jugu Europe, oni su u Turskoj progutali tisuće hektara maslinika, posebno u pokrajini Muğla. U jednom od njih izgorjelo je i 25 stabala starih između 500 i 800 godina, piše oliveoiltimes.
Maslinari iz svih pogođenih regija pozivaju tursku vladu da im pomogne u ponovnoj sadnji i obnovi, što im je i obećano.
Potresna vijest koju donosi nytimes dolazi i s talijanske Sardinije gdje je proteklih dana u požaru stradalo drvo masline čija je starost procijenjena na 1800 do 2000 godina! Taj dio Italije također je bio pogođen vatrenom stihijom u kojoj su nastradala brojna poljoprivredna gospodarstva i veliko vegetacijsko područje.
Grčka je jedna od najvećih proizvođača maslinovog ulja u Europskoj uniji i čini 14 posto ukupne proizvodnje. Od nje je veća Španjolska sa 63 posto proizvodnje te Italija sa 17 posto. Značajna je i proizvodnja Portugala s 5 posto. Ove četiri zemlje zajedno pokrivaju oko 99 posto proizvodnje u EU.
Među državama članicama koje se ne bave proizvodnjom, Njemačka je među najvećim potrošačima i čini oko 4 posto ukupne potrošnje EU-a. Iako razine proizvodnje ove vrste ulja osiguravaju samodostatnost, EU ima vodeću ulogu na međunarodnom tržištu, i kao uvoznik i kao izvoznik.
Upravo zato je upitno kako će ovogodišnji slabi prinosi u državama najvećim proizvođačima utjecati na distribuciju maslinovog ulja i drugih proizvoda od maslina.
Jer, ne treba zaboraviti kako su nezapamćene štete u Španjolskoj nanijete ove godine u siječnju. Na maslinike je napadalo i do pola metra snijega čija je težina oštetila krošnju stabala i uzrokovala smrzavanje. Već su tada proizvođači upozoravali kako velike količine snježnih oborina mogu izazvati lomove grana što kasnije drveće čini osjetljivijim na pojavu bolesti, ali i štetnika što će se zasigurno odraziti i u godinama koje slijede.
Tagovi
Autorica
