Pada cijena maline, ali i rod - šta će biti s proizvođačima?

Rod maline će ovo godine biti manji za oko 40 posto u odnosu na lani, pokazuje stanje malinjaka na području Podrinja. Proizvođače, osim desetkovanih nasada muči i neizvjesnost u vezi s otkupnom cijenom. Prve najave pokazuju da bi se "crveno zlato" moglo vratiti na cijenu nižu od one prije deset godina, što bi za mnoge značilo - krčenje malinjaka.

Suše se nasadi

Na imanju Ivana Stojanovića berba je počela prošle sedmice. Stanje, kako je rekao za Agroklub, nije sjajno. Nakon prošlosedmičnih vrelina došlo je do sušenje malinjaka.

"Danas obavljamo treću berbu. Do sada sam primijetio da je oko 25 posto manje roda nego prošle godine. Teško je prognozirati koliko će biti sušenja, dosta je bilo vlage i dva tri toplotna dana, faktički je došlo do kuhanja žile, nije moglo odjednom da ispari", kaže Stojanović i uz nadu da ipak nije upravu dodaje kako očekuje da će rod biti dosta manji nego lani.

"Najmanje 35 do 40 posto manje roda će biti. Situaciju bi mogli popraviti samo novi nasadi što su tek došli na berbu", ističe predsjednik Upravnog odbora Udruženja "Vilamet" koje okuplja malinare s područja opština Bratunac, Milići i Srebrenica.

Osim borbe s vremenskim (ne)prilikama, na ruku proizvođačima ne idu ni prve najave ovogodišnje otkupne cijene, koje pokazuju da bi ona mogle pasti na 2,80 do tri marke po kilogramu. Time, se ne bi mogli pokriti ni troškovi dnevnica za berače.

"Tu nema nikakve isplativosti. Ljudi razmišljaju kako angažirati radnike, znači samo za dnevnice je sve rađeno. Prije 10 godina je bila 3,30 KM. Pa ko to može izdržati, samo onaj ko ima penziju, a nije obolio, pa da malo dopuni budžet. Ostali će morati nešto drugo raditi jer od ovog nema ništa", navodi naš sagovornik.

6 KM/kg spas od minusa

Prema njegovom mišljenju, cijena ne bi trebala da bude ispod pet, šest maraka po kilogramu. Ni ona, kako kaže, nije zadovoljavajuća, ali će spasiti malinare od minusa. Mnogo je i onih koji nisu naplatili ni prošlogodišnji rod, pa se pitaju s kojim elanom da rade.

"Prošle godine su Ukrajina i Poljska dale pošto-zašto Evropi, a naši nisu mogli da se uklope. Evropljani su se plašili inflacije, uzimali su jeftinije, a ranije se gledao kvalitet", kaže Stojanović dodavši kako je naša malina kao i iz Srbije, Kosova i Crne Gore po kvalitetu dosta bolja.

Navodi i kako nije siguran ko može ovdašnjim malinama parirati jer imaju mnogo soka i šećera, nemaju fleka.

"Probao sam Talijanske i Poljske, to je kao drvo da jedeš, niti je sočna niti ukusna", zaključuje ovaj proizvođač uz nadu da će se situacija ove godine ipak popraviti i da se dosadašnje najave cijena neće ostvariti.