Pretraga tekstova
Minimalan broj sadnica po sorti za koje podnosilac prijave može da aplicira je 500 komada.
Kako bi unaprijedili poljoprivrednu proizvodnju na području općine, Vlasenica je raspisala javni poziv za dodjelu sadnog materijala maline fizičkim i pravnim licima sa područja ove općine. Osim toga, svrha ovog poziva je ostvarenje drugih specifičnih ciljeva:
Podnosilac prijave treba da ispunjava sljedeće uslove: minimalan broj sadnica po sorti za koje podnosilac prijave može da aplicira je 500 komada, sadnja mora biti izvršena u skladu sa agrotehničkim standardima, neophodno je izvršiti osnovnu i drugu pripremu zemljišta za sadnju, mogućnost navodnjavanja i da postoji odgovarajući pristupni put do parcele,
Zainteresirani kandidati, do 1. marta ove godine trebaju dostaviti popunjeni obrazac prijave (dostupan ispod ovog teksta) i kopiju lične karte u zatvorenoj koverti na šalter broj 4 Centra za pružanje usluga građanima (šalter sala), sa naznakom "Javni poziv za dodjelu sadnog materijala maline".
Općinska komisija će, nakon evidentiranja kandidata koji ispunjavaju uslove javnog poziva, obaviti terenske posjete, te sačiniti listu krajnjih korisnika, na osnovu koje će načelnik donijeti rješenje o dodjeli sadnog materijala maline.
Sve dodatne informacije mogu se dobiti pozivom na broj telefona 056/490-085 svakim radnim danom od 7 do 15 sati.
Dokumenti
Tagovi
Sadnja maline Sadni materijal Javni poziv Općina Vlasenica Dodjela sadnog materijala Uslovi javnog poziva
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.