• Rasadnik Ninić
  • 24.01.2017. 10:00

Očuvali stare sorte trešanja, krušaka i jabuka

Nina i Petar Ninić, mladi bračni par iz sela Vitasovci, opština Novi Grad, interes za starim sortama voća imaju još od fakultetskog školovanja.

Foto: Arhiva porodice Ninić
  • 13.937
  • 1.715
  • 0

Stare sorte voća imaju veliki značaj i ulogu u životima ljudi, što su prepoznali Nina i Petar Ninić, mladi bračni par iz sela Vitasovci, opština Novi Grad. Interes za starim sortama voća se javio još u toku njihovog fakultetskog školovanja, jer su željeli da očuvaju ove sorte voća i omoguće zaljubljenicima u stare sorte da ih opet gaje i konzumiraju.

"Stare sorte voća sadrže veoma korisne gene otpornosti na biljne bolesti. Obezbjeđuju zaštitu životne sredine jer ne zahtijevaju značajnije mjere zaštite od bolesti i štetočina, naročito hemijske. Ova osobina starih sorti se posebno odnosi na pčele, koje su direktno ugrožene prečestom, nesavjesnom i nestručnom upotrebom zaštitnih hemijskih sredstava. Savremeni procesi selekcije i oplemenjivanja u vodećim svjetskim institutima za stvaranje novih sorti voća otpornih na bolesti baziraju se upravo na osobinama starih sorti", ističe Petar Ninić koji je po zanimanju agroekonomista.

Petar Ninić u voćnjaku

Na tržištu ne postoji značajnija ponuda sadnica starih sorti voća

"Izučavajući sektor voćarstva sa marketinškog aspekta, došli smo do spoznaje da na tržištu ne postoji značajnija ponuda sadnica starih sorti voća, dok je potražnja za pomenutim sadnicama značajna. Tome u prilog ide i činjenica da standardni sadni materijal vodećih rasadnika u našoj državi, odnosno konvencionalne, tržišno interesantne sorte kalemljene na slabobujne podloge nije odgovarajući za voćare amatere."

Kako Petar kaže, proizvođačima voća za vlastite potrebe je potreban sadni materijal sorti koje su tolerantne ili otporne prema bolestima (manje se "pršću"), sorte koje su kalemljene na bujnije podloge i ne trebaju naslon i koje uz sve navedeno imaju sentimentalnu vrijednost za ljude koje ih gaje.

"Bilo da su ih jeli kao djeca, da su karakteristične za područje na kojem žive, nose "domaća" imena i sl., naši ljudi obožavaju stare sorte! E, naše Domaćinstvo je upravo dijeleći navedenu ljubav pronašlo svoju tržišnu "nišu" i započela sa proizvodnjom sadnica starih sorti voća. Na početku smo mnogo učili, jednako kao i danas. Započeli smo sa malim količinama sadnica za vlastite potrebe i kada smo bili sigurni da proizvodimo kvalitetan sadni materijal, započeli smo sa proizvodnjom za tržište."

Proizvodnja sadnica se obavlja u saradnji sa firmom Plantabella d.o.o. iz Trebinja, s kojom Rasadnik Ninić ima uspješnu višegodišnju saradnju, a od prvog izlaska na tržište, zdravstvenu ispravnost i kvalitet sadnica kontroliše Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka.

Kvalitet sadnog materijala im je na prvom mjestu

"Kada je u pitanju broj sadnica koji proizvodimo, on je još uvijek skroman, a takav će najvjerovatnije i ostati. Naime, cilj Domaćinstva Ninić je postizanje obima proizvodnje od 5.000 sadnica, nakon čega će se proizvodnja sadnica održavati u pomenutom obimu. Ova, da tako kažemo neuobičajena praksa za rasadnike, koja je suprotna proizvodnji stotina hiljada sadnica proističe iz naše želje da uspijemo sa jednakom količinom ljubavi i pažnje "prići" svakoj sadnici voća. Pored toga, kvalitet sadnog materijala koji proizvodimo nam je na prvom mjestu. Naime, cilj nam je da privučemo ljude koji posjeduju ljubav prema posmatranim voćnim vrstama, žele da ih gaje za vlastite i potrebe svojih porodica, te da uživaju u njihovim čarima."

Stara sorta Šarenika

U Rasadniku Ninić se kalemi jabuka, kruška i trešnja

Trenutno rasadnik u proizvodnji ima sljedeće sorte voća koje kalemi:

  • Jabuke: Kalatuša, Zelenika, Bijela Petrovača, Ljepotica, Krupna crvena, Šarenika, Žujica i Krupna žuta.
  • Kruške: Karamut, Bijeli karamut, Zobnjaču, Lubeničarku i Kalatušu.
  • Trešnje: hrušt i ašlama.

Svake godine u proizvodnju uvodu po nekoliko novih "starih" sorti, a u planu je da se kalemi i orah i dunja, kao i još neke vrste koje posjeduju osnovnu karakteristiku starih sorti - visok nivo otpornosti na uzročnike bolesti.

"Gotovo da ne postoji segment života i istorije u kojima se ne pominju stare sorte voća. Bilo da ih opjevavamo u narodnim pjesmama, da ih dajemo budućim suprugama, koje ih poslije prebacuju preko krova svoje nove kuće, da ih posmatramo kao spomenike prirode u našim selima, stare sorte su pratilac čovjeka tokom čitavog života. Iako su stare sorte na tržištu još uvijek manje cijenjene od konvencionalnih sorti, smatramo da zlatno vrijeme starih sorti dolazi upravo sa novim zdravim trendovima u proizvodnji hrane. Naglašavamo da koncept gajenja i upotrebe starih sorti koji promovišemo ni u kom smislu ne umanjuje značaj i vrijednost konvencionalnih sorti voća, koje u društvu i ekonomiji imaju svoje mjesto.“

Stare sorte zahtijevaju svu njegu, pažnju i ljubav kao i konvencionalne sorte voća

"Kod ljudi vlada uvriježeno mišljenje da su stare sorte nešto što se treba samo posaditi i ne pogledati nikada više u životu, osim u momentu berbe obilja plodova. Za stare sorte ne postoji nijedna specifična mjera gajenja koja se ne može primjeniti i na konvencionalne sorte. Naša preporuka ljudima koji se odluče za gajenje starih sorti je da ih gaje u širim razmacima sadnje i u prostornim uzgojnim oblicima, ali uz redovnu rezidbu, đubrenje i povremeno navodnjavanje. Za stare sorte, odnosno za postizanje efekta otpornosti voćaka je posebno važno da voćke budu na malo većem rastojanju, odnosno da se "ne diraju“ i da imaju izraženu bujnost, odnosno porast", pojašnjava on.

Bujnost voćke, kaže, je direktno povezana sa zdravstvenim stanjem jedinke, naročito u prvim godinama gajenja. Logički posmatrano, kod bujnih voćaka stvaranje lisne mase je veće i izraženije od šteta koje načinjavaju bolesti i štetočine, tako da voćka bez problema nadoknađuje izgubljenu lisnu masu. Iako bujnost ima direktan negativan efekat na rodnost voćke, ove dvije značajne osobine se mogu uskladiti samo primjenom sistema gajenja koji uključuje osnovne mjere njege i održavanja voćaka.

Sa druge strane, stare sorte se mogu gajiti i u savremenim sistemima gajenja, koji se primjenjuju kod gajenja konvencionalnih sorti. Iako na terenu ne postoje konkretni primjeri savremenog koncepta gajenja starih sorti, domaćinstvo Ninić je započelo sa formiranjem manjeg ogleda starih sorti u savremenim, intenzivnim sistemima gajenja. Za sada su rezultati veoma dobri, naročito sa aspekta otpornosti voćaka u sistemu guste sadnje. "Svakodnevno na našoj FB stranici imamo upite za sadnice, savjete za gajenje, identifikovanje i imenovanje određenih sorti i sl."

Nina Ninić u voćnjaku

Svakim danom sve je veći broj ljudi koji se interesuju za uzgoj ovih sorti na vlastitim imanjima, a značajan dio tih ljudi je mlađe životne dobi, što je ohrabrujuće.

U planu plasiranje plodova starih sorti i njihovih prerađevina

"U budućnosti imamo u planu pored sadnica na tržište plasirati i plodove odabranih starih sorti, zatim prerađevine od starih sorti, kao što su sokovi, kompoti, likeri, rakije, vino i slični proizvodi. Takođe, treba istaći kako smo u procesu uspostavljanja navedenih linija proizvodnje te da manje količine proizvoda proizvodimo za vlastite potrebe i promociju domaćinstva. Već posjedujemo manji kolekcionarski voćnjak starih i otporni sorti voća, a u planu je sadnja novih površina, nabavka prerađivačkih kapaciteta i sl."

Najveću prepreku razvoju domaćinstva i razvoju proizvodnje bazirane na starim sortama napravile su poplave 2014. godine, kada je ovo domaćinstvo izgubilo voćnjak i rasadnik sa cjelokupnom infrastrukturom. Međutim, uspjeli su se oporaviti i ponovo pokrenuti proizvodnju.

Značajna saradnja sa institucijama

Domaćinstvo Ninić ima značajnu saradnju sa Poljoprivrednim institutom Republike Srpske, te sa Poljoprivrednim fakultetom Univerziteta u Banjoj Luci, kao i Institutom za genetičke resurse Republike Srpkse, koji se u okviru širokog spektra djelatnosti bavi i očuvanjem starih sorti voća i drugih vrsta.

"Postojanje ovakve institucije je od velikog značaja za očuvanje biodiverziteta Republike Srpske i Bosne i Hercegovine. Sve tri navedene institucije (ali i druge koje nisu pomenute) ulažu značajne napore u procesu identifikovanja, evidencije i očuvanja starih i odomaćenih sorti voća. Rezultat ovog rada su brojni naučno-istraživački radovi, programi očuvanja starih sorti, kolekcionarski zasadi starih sorti i sl. Naše domaćinstvo nastoji dati svoj "mali" doprinos pomenutim inicijativama, a sve u svrhu revitalizacije segmenta voćarstva koji se zasniva na starim i otpornim sortama voća."

Zaljubljenici u stare sorte voća

U Bosni i Hercegovini i okruženju postoji veliki broj zaljubljenika u stare sorte voća, koji se sa pravom mogu nazvati "čuvarima" starih sorti, a saradnja između pomenutih zaljubljenika u stare sorte je na visokom nivou i veoma uspješna, navodi Petar. Tome doprinose različiti vidovi komunikacije, naročito društvene mreže i drugi oblici povezivanja ljudi. Posebno treba istaći facebook grupu "Sačuvajmo stare sorte jabuka", koja je regionalnog karaktera i broji preko 4.500 članova, zaljubljenika u stare sorte. Pored toga, stare sorte povezuju ljude na različitim sajmovima, izložbama i drugim manifestacijama. Na osnovu pomenutih sistema komunikacije i druženja vrši se i razmjena informacija o identifikovanim starim sortama voća.

Ispravan termin: autohtona, stara ili odomaćena sorta?

Da bi neka sorta imala predznak "autohtona", ona bi morala nastati na određenom području i na taj način biti vezana za njega. Prema mišljenju Petra Ninića, na području BiH ne postoje autohtone sorte voća. Sve voćne vrste su donesene u BiH odnekud, najčešće iz Azije, kao najznačajnijeg gen područja različitih biljnih vrsta. Tokom vremena, donesene vrste i sorte su pod uticajem specifičnih klimatskih uslova koji vladaju u našoj sredini, kao i spontanog procesa prirodne selekcije dobile osobine koje su karakteristične za područje na kojem se gaje.

Sadnja kalemova

Pored toga, u posljednjih 100 godina na naše područje su iz svijeta donešene brojne sorte, koje su odomaćene. Neke od njih su Boskop - Krompiruša, Starkova najranija - veoma često se veže za pojedine klonove Petrovače, Jonatan - često nazvan i kao Crvenika i sl.

"Interesantna je priča o sorti kruške Karamut (sinonim: Crnica, Tepka, Crni kalem, Napoleonka i dr.). Naime, postoji predanje da je Napoleonova vojska dobijala "sledovanje" (užina, obrok) u obliku ove kruške, te da ju je vojska raznijela širom Evrope, nakon čega se ona razmnožila sjemenom, a zatim kalemljenjem. Na kraju, ispravan termin bi bio stare sorte."

Jedna sorta - više imena

"Na terenu se često susrećemo sa problematikom različitog imenovanja starih sorti u različitim sredinama. U jednom selu je Zelenika, u drugom Zimnjača, u trećem Kiseljača, a u četvrtom je u stvari Greni smit. U posmatranom segmentu voćarstva postoji mali broj sorti voća koje se isto zovu na svim lokalitetima gdje se gaje. To su Bijela Petrovača, Prijedorska Zelenika, Kolačara, Krompiruša, Zvečaljka, Crnica, Zobnjača i sl. Da bi neka sorta imala isto ili slično ime na više lokaliteta ona mora da posjeduje neku karakterističnu i specifičnu osobinu koja se vjerno prenosi na sve generacije. Na kraju, bitno je da sorta zadovoljava prehrambene, sentimentalne i emocionalne potrebe potrošača, manje je bitno kako se zove."

Foto: Arhiva porodice Ninić


Povezana biljna vrsta

Trešnja

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemovi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Stare sorte Otporne sorte Voće Autohtone sorte Jabuka Kalatuša Zelenika Bijela Petrovača Ljepotica Krupna crvena Šarenika Žujica Krupna žuta Kruška Karamut Bijeli karamut Zobnjača Lubeničarka Kalatuša Trešnja Hrušt Ašlama Otpornost n


Autorica

Tatjana Suhajček

Više [+]

Tatjana je po zanimanju biolog. Eksperimentiše u poljoprivredi i svoja iskustva želi da prenese svim zainteresovanim za alternativnije pristupe u povrtlarskoj proizvodnji.