Strani kupci ne čekaju, u ovom momentu žele informaciju za iduću sezonu, koje količine mogu očekivati, cijenu, kvalitet, ispituju tržište i sl., nažalost u BiH trenutno niko nema adekvatan odgovor.
O problemima i poremćajima u proizvodnji jagodičastog voća-maline koji su nastali u tekućoj godini bilo je govora na održanom okruglom stolu "Problemi i rješenja u sektoru jagodičastog voća" u organizaciji Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH.
Crveni alarm je odavno upaljen pa obraćanje Ministra poljoprivrede ZDK vodećeg u ovoj proizvodnji i prisustvo savjetnika federalnog Ministra, kao i učešće predstavnika proizvođača i hladnjačara u diskusiji naizgled je samo bavljenje posljedicama. Iako je dobro poznato da je bolje spriječiti nego liječiti, još uvijek se mogu i moraju poduzeti određeni koraci kako bi se stanje na terenu dovelo u funkcionalan sistem, u suprotnom niko ne može garantovati šta će biti sa malinarstvom u 2018.-oj godini i hoće li ova proizvodnja ostati održiva.
Strani kupci ne čekaju, u ovom momentu žele informaciju za iduću sezonu, koje količine mogu očekivati, cijenu, kvalitet, ispituju tržište i sl., nažalost u BiH trenutno niko nema adekvatan odgovor.
Prema podacima, procjena je da se u BiH 20.000 hiljada porodica bavi proizvodnjom maline, gdje je u protekloj godini proizvedeno oko 22.000 tona maline izvozne vrijednosti 56 miliona KM. Podaci koji su vrijedni spomena i motiv da se ova proizvodnja održi na ovom nivou. Zbog loših prinosa, nezadovoljstva malinara niskom otkupnom cijenom i nepovjerenja između proizvođača i hladnjačara bit će jako teško ponoviti prošlogodišnje rezultate.
U protekloj godini proizvedeno je oko 22.000 tona maline izvozne vrijednosti 56 miliona KM.
"Želimo poručiti i proizvođačima da ovaj sektor ima perspektivu, najznačajniji je kad je u pitanju voćarstvo - 55 miliona maraka izvoza nije mala stvar", istaknuo je Salih Mujanović, predsjednik Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH. Zašto je baš sada malina problem!? Kako dalje!?
Svoj osvrt u diskusiji dao je i savjetnik federalnog Ministra poljoprivrede Dedića: "Malina doskora nije bila problem, cijena je varirala, ali nije bila u fokusu, danas imamo problem stihijske nekontrolisane ekspanzije širenja novih zasada bez tačne orijentacije i pravca u kojem malinarstvo ide. Jedino rješenje je sistemsko uređenje, pa i ako dođe do problema brzo se rješava jer se zna ko je odgovoran i gdje je nastao."
Bez imalo pretjerivanja, ako se suštinski sagleda problem na terenu vlada opšti haos. Ko određuje, kada i kako otkupnu cijenu? Kojim kanalima se vrši izvoz? Ko koga savjetuje na imanju, koja zaštitna sredstva su dozvoljena, koju sortu uzgajati itd. Bez sistemske kontrole i odgovornosti ova pitanja će još uvijek visiti u zraku. Činjenica je da niko ne može zaustaviti širenje novih zasada malina, ali se isti mogu i moraju kontrolirati. Odakle dolaze sadnice, jesu li certifikovane, kakav je kvalitet zemljišta, koja se zaštitna sredstva koriste i postižu prinosi je dio odgovornosti koju proizvođač mora preuzeti.
Strani kupci ne čekaju, u ovom momentu žele informaciju za iduću sezonu, koje količine mogu očekivati, cijenu, kvalitet, ispituju tržište i sl., nažalost u BiH trenutno niko nema adekvatan odgovor.
Nemoguće je pružiti stručnu pomoć ako se uzme u obzir da na 400-500 proizvođača ide jedan agronom. Sistem postoji, lahko se definiše i uspostavlja, ali problem implementacije na terenu je sasvim nešto drugo, situacija u kojoj nema povjerenja i kontrole gdje se baš i ne zna tko uzgaja maline, tko savjetuje, tko otkupljuje tko izvozi malinu je neodrživa. Jedno od ponuđenih rješenja su svakako kvalitetne zadruge koje okupljaju individualne proizvođače, a zadruge u ime njih sklapaju otkupne ugovore sa hladnjačarima ili zajedno nastupaju na tržištu.
Trenutno stanje ne dozvoljava iskorištavanje punog kapaciteta i potencijala ove proizvodnje, pa su neki podaci onda i poražavajući poput proizvodnih površina gdje oko 60% proizvođača uzgaja malinu na 1-2 dunuma. I pored svih nedaća, vremenskih neprilika i nestručnosti ispod svakog prosjeka su ovogodišnje zabilježene proizvodne količine cca: 400-500 kg/dunumu. Samo 920 grama potrošnja maline po glavi stanovnika, 42% proizvedene maline se plasira u svježem stanju, 27 % se nalazi u ponudi ugostiteljstva su parametri koji pokazuju prostor za napredak, ali napredak koji može biti samo rezultat uspostavljanja sistemske proizvodnje odgvornosti i željenog pravca malinarstva, a jedan od njih je svakako organski uzgoj maline.
Nije baš sve ni tako crno u malinarstvu, a ohrabrujuće su i informacije koje su se mogle čuti na okruglom stolu, a to je da je holandsko tržište spremno primiti bh malinu čak od 1 do 3 hiljade tona dnevo.
Foto: Bigstockphoto/Aleksandr Kravtsov
Adi Pašalić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
