Njega voćnjaka tijekom zime

Obrada tla tijekom zime je važna agrotehnička mjera u voćnjaku, jer se time uništava korov oko voćaka ili grmlja bobičastog voća, prorahljuje se tlo, unose hranjiva u dublje slojeve bliže korijenu te uništavaju neki štetni kukci, odnosno njihove ličinke tijekom zimovanja.

Uništavanjem trave i korova uklanja se važan "konkurent" uzgajanoj voćki, koji crpi potrebna hranjiva i vodu u sezoni vegetacije, pogotovo u nasadu mladih voćaka, gdje je to izraženije.

Obrađeno tlo oko sadnice može spriječiti i mehanička oštećenja, primjerice prilikom košnje trimerom treba paziti da se trimer previše ne približi sadnici kako bi se izbjeglo oštećenje kore, što može biti izvor infekcije nekog patogena, a samim time i štetiti normalnom rastu i razvoju sadnice.

Gnojidba važna agrotehnička mjera

Gnojidba organskim i mineralnim gnojivima je također vrlo važna agrotehnička mjera, jer upravo jesensko-zimska gnojidba omogućava dovoljno vremena da se gnojiva otope, dođu bliže korijenu koji će ih lakše crpiti već na samom početku vegetacije (bubrenje pupova i cvatnja). Najvažnije je primijeniti gnojiva na bazi fosfora i kalija te nešto manje dušika, koji služi za ishranu korijena tijekom zime i njegovo nakupljanje u tkivu drveta. Doza i količina gnojiva ovisi o provedenoj kemijskoj analizi tla, starosti same sadnice tj. metodi promatranja i iskustvu. U osnovnu, jesensko-zimsku gnojidbu spada i gnojidba organskim gnojivima (stajski gnoj ili peletirana dehidrirana organska gnojiva). Zona gnojidbe oko voćaka treba biti nešto šira od krošnje. Na manjim površinama može se obaviti ručno, a za veće površine uz pomoć rasipača gnojiva, širom, po cijelom nasadu.

Zaštititi nasad od divljači i glodavaca

Divljač i glodavci zimi oštećuju koru i mlade izboje. Da bi se uspješno zaštitili, najbolje je nasad ograditi žičanom ogradom. Radi mehaničke zaštite, pojedinačno se na stabla mogu postaviti zaštitne mrežice ili jutene vreće, do visine na kojoj se divljač hrani. Također, jedna od vrlo važnih mjera u borbi protiv divljači i glodavaca je postavljanje repelenata, koji će svojim mirisom i okusom odbijati zečeve i divljač (primjerice repelent Chemisol za zečeve, srne i jelene).

Zečevi zimi često oglođu koru na donjem dijelu voćke do visine do koje mogu doprijeti. Ako je kora djelomično oglodana, voćka će preboljeti štetu, ali će znatno sporije napredovati, a ako je kora oglodana oko cijele voćke, tada je dovod hranjiva, koje se kroz koru iz grana spušta u korijen, prekinut pa će se voćka osušiti. Oštećene izboje se preporučuje premazati voćarskim voskom.

Bijeljenjem se smanjuju temperaturne oscilacije

Debla voćaka se "bijele", kako bi se spriječilo naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka. To je preventivno-higijenska mjera kojom se smanjuju nagle temperaturne oscilacije na deblu tijekom zime, što može dovesti do smrzavanja cijelog stabla voćke. Kao posljedica smrzavanja može doći do pucanja kore i ulaska raznih mikroorganizama pod koru drveta, što se negativno odražava na zdravstveno stanje voćaka i njihov daljnji razvoj. Ugroženo je cijelo deblo, a pobijeliti treba i glavno račvanje grana pazeći da se sve udubine na mjestima gdje se grane spajaju s deblom dobro premažu.

Debla voćaka se "bijele", kako bi se spriječilo naglo zagrijavanje pod utjecajem sunčevih zraka.

Za bijeljenje se koristi vapno, kuhinjska sol i močivi sumpor. Preporučuje se korištenje gašenog vapna, jer se smjesa mnogo duže održi na kori debla nego ona pripremljena od hidratiziranog vapna. Sol daje ljepljivost smjesi i povezuje njezine sastojke. Močivi sumpor uništava štetne gljivice na kori i odbija štetnike. Smjesa se priprema tako da se na 5 kg vapna doda 0,5 kg kuhinjske soli, 0,5 kg močivog sumpora te toliko vode da se dobije žitka masa. Dobro je smjesu ostaviti da odstoji 24 sata i tek tada započeti s premazivanjem. Ako se na deblima pojavi pucanje kore, takve rane treba dobro očistiti sve do zdravog tkiva i zatim premazati otopinom modre galice ili voćarskim voskom, koji će pomoći njihovom zacjeljivanju. Bijeljenje se preporučuje za sve voćke, bez obzira na vrstu ili intenzitet proizvodnje. Bijeljenje voćaka se ne preporučuje kada je dnevna temperatura niža od 1°C.

Zimska rezidba najbolje djeluje na porast

Iako je još rano za osnovnu rezidbu voćaka, može se izvršiti rezidba debljih grana čime se sprečava pojava nepoželjnih izboja u vegetaciji, odnosno šiba vodopija. U kasnu jesen biljka rezidbom doživi manji stres, a male su šanse da se patogen nastani na ranu nastalu rezom. Alat, kojim se obavlja rezidba (specijalne voćarske škare i pile) treba biti oštar i dezinficiran. Također, mjesta reza treba obavezno premazati voćarskim voskom. Orezivanje se vrši po sunčanom, toplom danu, bez kiše i magle. Treba izbjegavati rezidbu voćaka pri temperaturama nižim od 5 °C.

Tijekom kasne jeseni može se obaviti rezidba slomljenih, osušenih ili na bilo koji način oštećenih ili zaraženih grana, koje se u potpunosti uklanjaju, a sam završetak rezidbe treba ostaviti za rano proljeće. Preporučuje se i uklanjanje i sakupljanje mumificiranih plodova, koji mogu biti potencijalni izvor infekcije. Jezgričave voćne vrste (jabuka, kruška) mogu se početi rezati poslije opadanja lišća, a koštičave voćne vrste (šljiva, breskva, marelica, višnja, trešnja) svakako kasnije, ali rezidbu treba raditi tako da se privede kraju do početka vegetacije (između 15. ožujka i početka travnja). Zimska rezidba najpovoljnije djeluje na porast i razvitak mladica i lišća, a proljetna rezidba povećava zametanje plodova.

Postavite hranilice za ptice

Tlo oko mladih voćki se na početku zime može pokriti (malčirati) slamom, sijenom ili zrelim kompostom, da bi se ublažilo eventualno štetno djelovanje golomrazice na osjetljivije sadnice. Takva prostirka ostavlja organsku tvar u tlu, a i pomaže radu korisnim glistama.

U voćnjake se mogu postaviti hranilice za zimske ptice. Kao hrana pticama koristi se razno sjemenje (npr. suncokretovo) i lojne pogače. Nikako se ne preporučuje pticama davati kruh ili slaninu, jer ptice zbog soli trpe probavne tegobe. Privlačenjem ptica u voćnjake povećava se biološka raznolikost, jer će se ptice i u sezoni vegetacije na takvom mjestu najvjerojatnije gnijezditi i hraniti prisutnim kukcima. Time će se uspostaviti prirodna ravnoteža i smanjiti prekomjerna upotreba nekih insekticida.

Autor: Srećko Kostelić, dipl. ing. agr., stručni savjetnik za hortikulturu, Foto: Snježana Kratz