Nikad teža godina za voćare: U Srpskoj produžen rok za podizanje novih zasada

Voćari koji su od Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske dobili novac za kupovinu sadnica sadnju mogu da obave do aprila 2022. godine.

No, dužni su da u predviđenom roku od 90 dana, od dobijanja rješenja dostave račune i dokaze o uplati.

Teški uslovi za sadnju

Prema riječima Darka Miloševića, predsjednika Upravnog odbora Udruženja voćara Republike Srpske, ova se organizacija obratila zahtjevom resornom ministarstvu da se sadnja prolongira zbog čestih padavina i nemogućnosti da se sadnice preuzmu ili posade.

Ministarstvo i Agencija za agrarna plaćanja dali su usmenu potvrdu da je rok za sadnju do aprila mjeseca 2022. godine, a da se u roku od tri mjeseca, na adresu agencije pošalju dokazi o uplati, kao i ostala dokumentacija. "Za sve informacije voćari mogu da se obrate udruženju", kaže Milošević.

Inače, Agencija za agrarna plaćanja početkom oktobra isplatila je 309.730 KM iz sredstava Kompenzacionog fonda RS, kao podršku voćarskoj proizvodnji za podizanje višegodišnjih zasada i kupovinu sadnica.

Najteža godina za voćarstvo

Minimalna površina potrebna za dobijanje podsticaja iznosila je jedan hektar za krušku, breskvu i šljivu, i 0.7 ha, za jabuku, odnosno, 3.000 sadnica jabuka, 2.000 krušaka i po 1200 breskve i šljiva. Novčana sredstva podrške odobrena su za troškove nabavke sadnog materijala, pri čemu iznos podrške nije mogao biti veći od 2,5 KM po sadnici jabuke, odnosno 2.95 KM po sadnici kruške, šljive i breskve.

Voćari su 2021. godinu okarakterisali kao jednu od najtežih godina u istoriji voćarstva. Ne samo zbog mraza koji je početkom aprila desetkovao zasade krušaka i koštičavog voća, već i zbog višemjesečne suše i nedostatka berača pa su pojedini morali angažovati berače iz Turske. Iako su dnevnice bile povećane, nikada nije bila slabija zainteresovanost za ovaj posao.

Takođe, pojedini veliki voćari još nisu završili berbu jabuka pa se i danas u pojedinim zasadima mogu vidjeti plodovi na stablima. Oni su se ušećerili i mogu da idu samo u industriju, mada i kao takvi nisu dobri za pravljenje rakije ili soka.

Slabe otkupne cijene

Što se tiče šljiva, ona koja je rodila u istočnim dijelovima Srpske i pojedinim područjima sa višom nadmorskom visinom u zapadnom dijelu, imala je dobru cijenu, kao i kruška, dok je otkupna cijena jabuka koja je, uz dunju, borovnicu i malinu, koliko toliko preživjela mraz, bila ispod isplativosti.

Mnogi su sav rod prodavali za 0.25 KM/kg samo da bi ga se što prije riješili. Stanje voćarstva u Srpskoj sve je teže što će biti još više izraženo ako u idućoj godini opet bude mraza. U tom slučaju, sigurno će još više da se poveća broj proizvođača koji će da odustanu od bavljenja voćarstvom, naročito proizvođača koštičavog voća i krušaka, koje ranije cvjetaju u odnosu na jabuku, dunju i bobičasto voće.