Pretraga tekstova
Ja ipak više volim kajsije, a brat šljive, uglavnom na tom stablu bit će plodova za obojicu, priča Đorđe Šećević iz sela Banja kod Aranđelovca.
Na jednom imanju u selu Banja nadomak Aranđelovca u Srbiji, kajsija se gaji godinama, ali ove godine braća Šećević uočila su sasvim neobičnu i reklo bi se rijetku pojavu. Na jednom stablu kajsije rodila je i šljiva, pa tako ovi dječaci šaljivo kažu - to je super, odemo po kajsije, a donesemo i šljive, prenosi Toppress.
"Volim da odem u voćnjak i da berem plodove tako je najukusnije jer djed ne prska pa mogu da jedem čim uberem. Brao sam kajsije skoro svakoga dana, a onda sam jednom prilikom sa bratom Nikolom vidio i šljivu na tom stablu. Bilo nam je jako čudno kako je to moguće, ali djed Miroslav nam je rekao da je to najvjerovatnije zbog kalemljenja. Ja ipak više volim kajsije, a brat šljive, uglavnom na tom stablu bit će plodova za obojicu", priča Đorđe.
Inače na ovom porodičnom imanju uspijeva razno voće tipično za ove prostore, ali ovakva pojava kod njih prvi put je uočena. I baš kao što je rekao djed Miroslav ovakva situacija je posljedica kalemljenja i vrlo rijetko se dešava, a stručnjaci iz oblasti voćarstva imaju i stručno objašnjenje za to.
"Dešava se to kod podloga na koje se mogu kalemiti različite voćne vrste pa tako može doći do slučajnog rađanja dvije voćne vrste na istom stablu, ali se to može i namjerno kalemljenjem uraditi", objašnjava profesor Ivan Glišić sa Agronomskog fakulteta u Čačku za ovaj medij.
Dodaje da je eksperiment sproveo u djelo i na svom imanju gdje je kalemljenjem dobio stablo jabuke na kojem ima crvene, žute i zelene jabuke poznatih sorti, ajdared, zlatni delišes i greni smit.
Ipak prema njegovim riječima ovakvi primjeri su mogući samo kao hobi varijanta, u komercijalnom voćarstvu nema značaja.
Poznati kalemar iz Vinče Verko Kačarević dodaje da se ovakvi slučajevi u voćarstvu mogu desiti i to naročito na kajsiji.
"Postoje dva načina proizvodnje sadnog materijala kajsije, kalemljenjem direktno na dženariku ili kalemljenjem na posrednika gdje imamo dženariku, šljivu i kajsiju. Zbog bolesti apopleksija preporuka je da se podizanje novih zasada kajsije vrši preko posrednika, odnosno da se na dženariku kalemi šljiva uglavnom stenlej ili čačanska lepotica.
Na sadnicu šljive koja je nakalemljena na dženarici na visini od 70-90 centimetara od zemlje kalemi se kajsija u avgustu mjesecu. Stavljaju se četiri pupoljka kajsije iz kojih će izrasti ramene grane. Korijen je od dženarike, stablo od šljive a kruna od kajsije. Dešava se da od četiri okalemljena pupoljka kajsije krene jedan ili dva od kajsije, a jedan ili dva od šljive, trebalo bi da ih proizvođači uklone ali bude im žao, pa onda to ostane kao atrakcija", kaže za TopPres Kačarević.
Tagovi
Kalemljenje Rod kajsije Rod šljive Verko Kačarević Ivan Glišić Đorđe Šećević
Autorica
Više [+]
Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.