Muka kad rode, muka i kad ne rode: Nema radne snage da bere šljive!

Prije tri decenije, pa i više, sela višegradskog kraja bila su prepoznatljiva po izvozu voća i povrća, a posebno šljive. Nisu služile samo za jelo – od njih se pekla i rakija kojom se ovaj kraj ponosio.

Danas je slika sasvim drugačija: sela su mahom prazna, a šljive rađaju skoro svake sedme godine.

Godina rodna, ali nema ko da bere

Jedan od posljednjih mještana sela Loznica nadomak Višegrada, Želimir Đurić Bimba kaže da je ove godine, ukusno plavo voće rodilo, ali da se seljaci koji ne mogu sami sve da pokupe, suočavaju sa drugim problemom. Šljive nema ko da bere. Sela su pusta, a i ovo malo radne snage što ima nije zainteresovano za ubiranje dodatne dnevnice.

"Ove godine je rodila, a dosta je i ostalo da može da se bere. Ja mogu da oberem svoje voćnjake. Međutim, ima ljudi koji ne mogu pa traže radnu snagu. Dnevnica iznosi 70 maraka, što nije malo, ali nema ko da je bere", kaže Đurić.

Dodaje su velike suše i rana vegetacija često uzrok slabog roda. Za dva i po mjeseca, kako navodi, nije palo 30 litara kiše po metru kvadratnom, pa je velika sreća za seljaka da je i šljiva opstala.

"Najviše se koristi za rakiju. Neke domaćice prave malo slatka ili pekmeza, međutim i toga je sve manje. Odu u radnju i kupe. Po kućama na selima je ostalo samo staro stanovništvo, tako da i nema ko da pravi. Omladina otišla, a putevi su nikakvi", priča Đurić.

Vagoni šljive iz jednog sela

Cijena rakije se kreće od 12 do 15 maraka, a šljiva na grani košta 0,40 KM. Zavisno od parcele, negdje doseže i cijenu od za 0,80 KM.

"Nekada je narod sadio mnogo. Ovo selo je prije rata imalo više od 50 vagona šljive na 14 kuća koje su bile naseljene seljacima. Međutim, slabo se i obrađuje. Mi da smo našu požešku, kao ovu čačansku obrađivali, nikada ne bi došlo do bolesti ni mahovine", napominje ovaj seljak.

Velika potražnja za šljivama: Vesele mašine mirovat će u mnogim selima

Čuveni Bimba kaže se da u njegovim voćnjacima može vidjeti nekoliko sorti šljive kao što su požeška, čačanska ljepotica, čačanska rodna, rana i stenlejka.

Šljive imaju veliki značaj u kulturi, ishrani, poljoprivredi i društvu. Posebno je značajna za zdravlje jer je bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima. Može se koristiti kao svježa ili u sušenom obliku kao prirodni lijek za varenje i jačanje imuniteta. Raste u različitim klimatskim uslovima, pa je veoma otporna i prilagođena vrsta.

U narodnoj tradiciji, simbol je plodnosti i porodične sreće, pa se često sadi oko kuća i za nju su vezani brojni običaji. Šljiva nije samo voće, već i simbol kulture, tradicije i ekonomije na Balkanu.