Previše plodova ne znači i dobar rod! Stručni savjetnik za voćarstvo objašnjava zašto je prorjeđivanje važno, te kada i kako to treba raditi.
Kod mnogih voćnih vrsta, naročito onih koje obilno cvjetaju i zametnu veliki broj plodova, dolazi do neravnomjernog opterećenja stabla. Ako se ne reaguje na vrijeme, taj višak može dovesti do sitnijeg i lošije razvijenog uroda, iscrpljivanja stabla i slabijeg roda u narednoj godini.
Zato se u voćarstvu redovno provodi prorjeđivanje plodova - kako bi se osigurala optimalna rodnost, bolji kvalitet i ujednačenost. Ova mjera može se provoditi hemijskim preparatima, mehanički ili ručnim uklanjanjem, u zavisnosti od vrste voćke, uzgojnog sistema i raspoložive radne snage.
Stručni savjetnik za voćarstvo u Federalnom zavoda za poljoprivredu, Dževad Lavić, pojašnjava da se prorjeđivanje vrši kada prečnik ploda dostigne veličinu od 6 do 15 milimetara. Kod manjih zasada, odnosno ručnog provođenja ove mjere u jednoj gronji se ostavlja jedan ili dva najkvalitetnija ploda, koje biljka može iznijeti. U praksi se to, kako kaže, naziva omogućavanje 3K - kvaliteta, količine i kontinuiteta samog roda.
"Prorjeđivanje plodova jabuke veoma je bitno za veličinu, obojenost, kvalitet plodova, a također i za diferencijaciju cvjetnih pupova same biljke za narednu godinu. Mnoge sorte jabuke su sklone alternativnom rađanju. Dakle, ove godine prerodi, da svoj maksimum i ako se ne prorijedi, naredne godine bilika uzima godišnji odmor i rađa vrlo malo ili nikako, kako bi nadomjestila tu snagu koju je ove godine uložila", kaže Lavić.
Pored prednosti u kvalitetu, obojenosti i veličini, plodovi koji su ostavljeni na granama imaju manji rizik od infekcije bolestima i napada štetočina, kao što je na primjer jabukov savijač.
"Bolje je imati 15 kila jabuke prve klase nego 25 kilograma po stablu jabuke treće klase koju ne možemo ni prodati ni ništa i koju možemo samo dati u industrijsku preradu", pojašnjava Lavić.
Osim ručnog prorjeđivanja, može se vršiti i mehanički, odnosno uz pomoć traktora ili neke druge mehanizacije i rotirajućih četki, kojima se, nakon oplodnje, uklanja oko 50% samih podova.
Hemijsko prorjeđivanje je skupo i radi se preparatima koje možemo podijeliti u hormonske i nehormonske. Cilj svakog tog preparata je isti - da se odbaci dio plodova koji su zakržljali, zaostali u porastu, a da se ostave oni perspektivni.
"U biti ono se zasniva na izazivanju kontrolisanog stresa. Svaki stres kod biljaka izaziva odbacivanje dijela plodova, pa tako i tretiranje različitim preparatima za prorjeđivanje", kaže naš sagovornik, dodavši da vremenske prilike posljednjih godina nažalost izazivaju stresa i više nego što je potrebno, pa tako biljka ili odbaci dio ploda ili ga uopće ne formira, pa su prinosi umanjeni čak i više nego što je potrebno.
S obzirom na nestabilan klimat, danas se kod nas, kako kaže, nezamislivo baviti intenzivnim uzgojem jabuke i drugog voća bez protivgradne mreže. Podsjeća da je led u mnogim područjima, samo od početka maja obrao dobar dio roda, a u ovom mjesecu lokalno su zabilježeni i mraz i snijeg.
Protivgradnu mrežu je, dodaje, neophodno postaviti nakon formiranih plodova. Na vremenske prilike, kaže, ne možemo utjecati, ali im se možemo prilagoditi.
Napominje da je trenutno u zraku mnogo vlage, te da se nestabilno vrijeme s kišom očekuje do kraja mjeseca, stoga preporučuje tretiranje fungicidima.
"U ovoj fazi može se odraditi par prskanja protiv pepelnice, krastavosti plodova i tako dalje, zatim botritisa plodova, koje je direktno izazvano velikom vlagom i čestim čestim padavinama", naveo je Lavić.
Svako hemijsko prskanje, fungicidima ili insekticidima, radi se po suhom vremenu, kada je list suh, kako bi preparat bolje djelovao.
"Gledati da se prska naličje lista što više i da ne bude vjetra kako drift ne bi otišao na druge neželjene kulture, da makar naredna dva, tri, četiri sata ne bude padavina kako ne bi došlo do sapiranja preparata sa biljke", ističe ovaj stručnjak za voćarstvo, dodajući da je tretman moguće provesti u trenutnim vremenskim uslovima. Temperatura od 17 do 21 stepen Celzijusa je sasvim odgovarajuća za hemijski tretman tokom toplijeg dijela dana. Kiša koja uslijedi nekoliko sati nakon tretiranja neće smetati, ako se preparat prethodno osuši.
Komentirajući visoke cijene jagoda i ranih trešanja, Lavić kaže kako je početak sezone što se tiče voćarske proizvodnje "pokazao zube". No, ukazuje i na to kako je odlazak mladih iz BiH, najviše pogodio agrarni sektor, odnosno poljoprivredu. Mnogi su prestali proizvoditi hranu, radna snaga je sve skuplja, kao i inputi, što automatski povećava troškove.
"Možemo očekivati i ove godine, neće biti sigurno kao cijena trešnje i jagode, ali će cijene jabuke i drugih plodova koji dolaze u jesen biti znatno visočije nego prošle godine", napominje.
Pred kraj naše posjete Eksperimentalno oglednom poligonu Federalnog zavoda za poljoprivredu u Sarajevu, koji posjeduje 36 evropskih sorti jabuke, koje su već starije od 20 godina, naš domaćin ističe da su ove sorte prekalemili kako bi ih sačuvali jer je riječ o sortama koje je nemoguće kupiti u našem okruženju.
"Naredne godine ili one tamo, kada se kalemi prime i kada se formiraju prave sadnice, vadimo ih postepeno, sukcesivno i sadimo nove na njihovo mjesto i na taj način zadržavamo narednih 20 godina taj sortiment, koji se isključivo koristi za eksperimentalne svrhe", pojašnjava stručni savjetnik za voćarstvo.
Kornišoni ili maline: Ko je lider, šta je isplatnije uzgajati?
Kaže i kako su se ove sorte različito pokazale na našem području. Klimatske uslove dobro podnose, ali zatijevaju više tretiranja, bolju njegu i zaštitu od onih standardnih koji se uzgajaju.
Za kraj tražimo savjet za one koji razmišljaju o ulasku u voćarsku proizvodnju, za koju vrstu se odlučiti, a Lavić bez dileme kaže - malinu!
"Mi ne možemo gajiti jabuku na dulum-dva, to je 20-30 stabala. Nema tu perspektive. Mislim, ne možemo kupiti mehanizaciju za 20-30 stabala itd. Dakle, proizvodnja maline se pokazala odličnim na tim manjim parcelama dunuma, dva, tri", odgovara, zaključivši kako će doći vrijeme kada malina neće biti ispod 10 maraka po kilogramu, odnosno kada će se opet isplatiti.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica