Kornišoni ili maline: Ko je lider, šta je isplanije uzgajati?

Poljoprivreda je važan sektor ukupne ekonomije u mnogim zemljama, uključujući Bosnu i Hercegovinu. U ovom kontekstu, proizvodnja specifičnih kultura kao što su maline i krastavci kornišoni postala je značajna za mnoge poljoprivrednike. Obje kulture imaju svoje prednosti, ali također zahtijevaju različite pristupe u pogledu uzgoja, održavanja i tržišne strategije.

U ovom tekstu, uporedit ćemo proizvodnju maline i krastavca kornišona, analizirajući klimatske uslove, procese sadnje, troškove, tržišnu potražnju i statističke podatke koji mogu pomoći da donesete odluke o ulaganju.

Proizvodnja maline

Maline zahtijevaju specifične klimatske uslove za optimalan rast. Idealne temperature za uzgoj kreću se između 18 i 25 stepeni Celzijusa. Preferiraju područja s umjerenom klimom, sa hladnim zimama koje omogućavaju odmor biljaka i toplim, ali ne previše vrućim, ljetima. Vlažnost je također važan faktor, s optimalnom količinom padavina od oko 600-800 mm godišnje, ravnomjerno raspoređenih tokom vegetacijskog perioda.

Sadnja malina obično počinje na jesen ili u rano proljeće. Priprema tla je ključna i uključuje duboko oranje i dodavanje organskog đubriva. Sade se u redovima s razmakom od oko 1,5-2 metra između redova i 10-15 cm između biljaka u redu. Održavanje uključuje redovno navodnjavanje, orezivanje starih izdanaka, kontrolu korova i zaštitu od bolesti i štetočina. Navodnjavanje je posebno važno u sušnim periodima, dok je malčenje efikasan način zadržavanja vlage i kontrole korova.

Troškovi proizvodnje malina mogu varirati ovisno o regiji, kvaliteti tla i dostupnosti resursa. Početni troškovi uključuju nabavku sadnog materijala, pripremu tla, instalaciju sistema za navodnjavanje i osnovne alate. Oni za održavanje uključuju đubriva, pesticide, radnu snagu za orezivanje i berbu, te troškove navodnjavanja.

Prema nekim procjenama, ukupni godišnji troškovi po hektaru mogu iznositi između 5.000 i 10.000 KM, plus početna investicija sadnice koje kostaju oko 1,5 KM/ komadu. Prednost maline je ta što uvijek imamo svoje sadnice iz matične biljke i ne moramo izdvajati sredstva svake godine za sadnice i repromaterijal, dok je to sa krastavcima kornišonima drugačije.

Tržišna potražnja za malinama je visoka, posebno u zemljama Evropske unije gdje se cijene za svježe i smrznute maline mogu kretati između 3 i 6 eura po kilogramu. Bosna i Hercegovina je značajan izvoznik malina, a domaće tržište također pokazuje rastuću potražnju zahvaljujući sve većoj svijesti o zdravstvenim prednostima ovog voća. Međutim, cijene su često nesigurne i variraju iz godine u godinu, što može predstavljati izazov za proizvođače.

Prema podacima iz 2023. godine, Bosna i Hercegovina je proizvela oko 25.000 tona malina, od čega je preko 70% bilo namijenjeno izvozu. Najveći izvozni partneri su Njemačka, Austrija i Švicarska. Prosječan prinos malina u zemlji kreće se između 10 i 15 tona po hektaru, što je nešto niže od evropskog prosjeka, ali i dalje dovoljno za konkurentnost na tržištu.

Proizvodnja krastavca kornišona

Krastavci kornišoni zahtijevaju toplu i sunčanu klimu. Optimalne temperature za rast kreću se između 20 i 30 stepeni Celzijusa. Osjetljivi su na hladnoću i najbolje uspijevaju u područjima s dugim, toplim ljetima i blagim zimama. Količina padavina je također važna, s optimalnim vrijednostima između 400 i 600 mm godišnje, ali ravnomjerno raspoređenih tokom vegetacijskog perioda.

Obično se sade u kasno proljeće i početak ljeta nakon što prođe opasnost od mraza. Priprema tla uključuje plitko oranje i dodavanje organskog đubriva. Krastavci se sade u redovima s razmakom od oko 1-1,5 metara između redova i 30-ak cm između biljaka u redu. Malč folija i sistem za navodnjavanje "kap po kap" su obavezni prilikom sadnje zbog lakšeg održavanja i navodnjavanja. 

Do kada se siju kornišoni za kiseljenje? Evo 7 savjeta o uspješnom uzgoju

Održavanje uključuje redovno navodnjavanje, kontrolu korova, zaštitu od bolesti i štetočina, te berbu koja se obavlja ručno više puta tokom sezone. Dobra stvar kod krastavaca kornišona je ta što uz ugovor sa otkupljivačima dobijemo sve što nam je potrebno za jednu sezonu, a taj trošak nam se odbije kroz urod tekuće godine.

Troškovi proizvodnje krastavaca kornišona također variraju, ali su generalno niži u odnosu na maline. Početni uključuju nabavku sjemena/sadnica, pripremu tla, instalaciju sistema za navodnjavanje i osnovne alate. Troškovi održavanja uključuju đubriva, pesticide, radnu snagu za berbu i navodnjavanje. Prema nekim procjenama, ukupni godišnji troškovi po hektaru mogu iznositi između 5.000 i 8.000 KM plus plaćanje berbe po kg ili dnevnici.

Tržišna potražnja za krastavcima kornišonima je stabilna, posebno u prehrambenoj industriji za proizvodnju kiselih krastavaca. Cijene variraju, ali se obično kreću između 1 i 2 eura po kilogramu. Bosna i Hercegovina ima značajnu potražnju za ovim proizvodom na domaćem tržištu, dok je izvoz također prisutan, ali u manjoj mjeri u odnosu na maline. Štaviše, cijene krastavaca kornišona su poznate unaprijed za sve klase, što omogućava poljoprivrednicima da bolje planiraju svoje proizvodne aktivnosti.

Prema podacima iz 2023. godine, Bosna i Hercegovina je proizvela oko 15.000 tona krastavaca kornišona. Domaće tržište apsorbira većinu proizvodnje, dok se manji dio izvozi u susjedne zemlje poput Hrvatske i Srbije. Prosječan prinos krastavaca kornišona u zemlji kreće se između 10 i 15 tona po dulumu, što je iznad evropskog prosjeka.

Poređenje proizvodnje

Maline i krastavci kornišoni uspijevaju na skoro istim zemljištima i nadmorskim visinama. Obje kulture preferiraju plodna, dobro drenirana tla s dovoljno organskih materija. Potrebna im je skoro ista klima, s toplim ljetima i umjerenim zimama, iako maline mogu bolje podnijeti niže temperature.

Procesi sadnje i održavanja se razlikuju. Maline zahtijevaju više prostora između redova i pažljivo orezivanje, dok krastavci kornišoni zahtijevaju češće navodnjavanje. Obje kulture zahtijevaju pažljivu zaštitu od bolesti i štetočina, ali krastavci kornišoni su osjetljiviji na niske temperature.

Maline imaju prednost što uvijek imamo svoje sadnice iz matične biljke i ne moramo izdvajati sredstva svake godine za sadnice i repromaterijal, dok je to s krastavcima kornišonima drugačije. Međutim, kod krastavaca kornišona, uz ugovor sa otkupljivačima, poljoprivrednici dobiju sve što im je potrebno za jednu sezonu, a taj trošak im se odbije kroz urod tekuće godine.

Troškovi proizvodnje malina su generalno viši u poređenju s krastavcima kornišonima. Početni troškovi za maline uključuju nabavku sadnog materijala. Dok su troškovi za krastavce uglavnom fokusirani na nabavku sjemena i repromaterijala. Održavanje malina zahtijeva više radne snage zbog orezivanja i korova, dok krastavci zahtijevaju više pažnje tokom berbe.

Tržišna potražnja za malinama je veća na međunarodnom nivou, dok su krastavci kornišoni više fokusirani na domaće tržište i prehrambenu industriju. Cijene malina su značajno više, što čini ovu kulturu privlačnijom za izvoz, dok su krastavci stabilniji u pogledu cijena i potražnje na lokalnom tržištu. Međutim, cijene malina su često nesigurne i mogu varirati iz godine u godinu, što predstavlja rizik za poljoprivrednike. S druge strane, cijene krastavaca kornišona su stabilne i poznate unaprijed, što omogućava bolje planiranje i sigurnost u proizvodnji.

Statistički podaci pokazuju da je proizvodnja malina u Bosni i Hercegovini više usmjerena na izvoz, dok su krastavci kornišoni većinom namijenjeni domaćem tržištu. Prosječni prinosi malina su nešto niži, ali visoke cijene na međunarodnom tržištu nadoknađuju ovu razliku. Krastavci kornišoni, s druge strane, imaju veće prinose po hektaru, ali niže cijene po kilogramu.

Trenutni trendovi

U posljednjih nekoliko godina, proizvodnja krastavaca kornišona preuzima primat nad proizvodnjom malina u Bosni i Hercegovini. Glavni razlog za ovaj trend je nesigurnost cijena malina, koje se često ne znaju do kraja berbe ili čak do početka nove sezone.

Nasuprot tome, cijene krastavaca kornišona su poznate unaprijed za sve klase, što omogućava poljoprivrednicima da preciznije planiraju svoje troškove i prihode. Dodatno, na nekim nivoima vlasti postoje poticaji za proizvodnju krastavaca kornišona, dok za maline takvi poticaji nisu prisutni.

Ovi faktori čine proizvodnju krastavaca kornišona atraktivnijom opcijom za mnoge poljoprivrednike.

Jedan od ključnih izazova u proizvodnji krastavaca kornišona je potreba za većim brojem berača. Da bi se osigurala prva klasa proizvoda, berba krastavaca mora se obavljati svaki dan, a nekada čak i dva puta dnevno. To zahtijeva značajnu količinu radne snage i pažljivo planiranje, što može biti izazov u periodima intenzivne berbe.

Šta je isplatnije?

Ključne tačke poređenja između proizvodnje malina i krastavaca kornišona uključuju klimatske zahtjeve, procese sadnje i održavanja, troškove proizvodnje, tržišnu potražnju i analizu statističkih podataka.

Maline nude veće potencijale za izvoz i visoke cijene, ali zahtijevaju veće početne investicije i pažljivo održavanje. Krastavci kornišoni su pogodniji za domaće tržište s nižim troškovima proizvodnje i većim prinosima. Stabilnost cijena i podrška vlasti dodatno doprinose rastućoj popularnosti proizvodnje krastavaca kornišona u odnosu na maline.

Preporuke za poljoprivrednike uključuju pažljivo razmatranje klimatskih uslova u regiji, dostupnosti resursa i tržišnih mogućnosti prije odlučivanja o ulaganju u jednu od ovih kultura.

Obe kulture nude značajne ekonomske prednosti, ali zahtijevaju različite pristupe u pogledu uzgoja i tržišne strategije. Trenutni trendovi pokazuju da se proizvodnja krastavaca kornišona sve više isplati, što je važno uzeti u obzir pri planiranju budućih poljoprivrednih aktivnosti.

^{Naslovna fotografija: Shutterstock/tchara/Anna Kondratiuk-Swiacka}