Pretraga tekstova
Vlada ZDK je prošle godine za podršku malinarstvu izdvojila jedan milion KM, a proizvođači su dobili podsticaj od 25 feninga po kilogramu.
Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić i predsjedavajući Skupštine Ćazim Huskić primili ove sedmice predstavnike proizvođača maline u žepačkoj mjesnoj zajednici Željezno Polje - predsjednika Udruženja malinara Željezno Polje Edina Šišića, direktora Poljoprivredne zadruge "Žepački rolend" Mirzeta Krehmića, šefa Hladnjače "Natural Food" u Željeznom Polju Mustafa Efendića te predsjednika UO Udruženja poljoprivrednika ZDK Emira Tutnjića. Sastanku u uredu predsjedavajućeg Skupštine su prisustvovali ministar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo Mirnes Bašić te ministar za boračka pitanja Fahrudin Čolaković.
MZ Željezno Polje je pionir u malinarskoj proizvodnji i najvećim dijelom je zaslužna što je ZDK lider u ovoj poljoprivrednoj grani u BiH. Zahvaljujući organiziranoj proizvodnji i otkupu te kontinuiranim mjerama podsticaja Vlade ZDK, egzistenciju u malinarstvu ostvaruje veliki broj domaćinstava u Željeznom Polju. Proizvođači su posljednjih nekoliko godina suočeni sa nizom problema, a najveći su niske otkupne cijene maline, tako da su najave povećanja cijene dočekane s olakšanjem.
Cijenu maline određuju stranci - malinari se ne vesele sve dok se ne završi otkup
Prema podacima iz Registra poljoprivrednih gazdinstava, pod zasadima maline i kupine je 650 hektara zemljišta u Zeničko-dobojskom kantonu, a malinarstvom se bavi 3.500 proizvođača, ne računajući članove domaćinstava. Vlada je prošle godine za podršku malinarstvu izdvojila jedan milion KM, a proizvođači su dobili podsticaj od 25 feninga po kilogramu.
Premijer Ganić je ponovio posvećenost Vlade da nastaviti provoditi mjere podrške malinarskoj proizvodnji, istakavši da će proizvođači maline i drugog jagodičastog voća i ove godine moći računati na novčanu podršku, tako da će ubrzo biti donesena odluka o visini podsticaja. U narednom periodu u fokusu Vlade će biti izgradnja novih hladnjača i prerađivačkih pogona na području ZDK-a, kako bi se preradom malini dala nova vrijednost, a novim skladišnim kapacitetima ublažili potresi na tržištu, stoji u saopštenju na stranicama Vlade ZDK.
Tagovi
MZ Željezno Polje Malinarstvo Mirza Ganić Edin Šišić Zeničko-dobojski kanton Otkup Cijena Podrška
Autorica
Više [+]
Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.