Malina - ima prostora i za veću proizvodnju i veću potrošnju

Stanovnici BiH nemaju naviku konzumirati malinu u toj mjeri kao stanovnici Zapadne Evrope iako smo sad već značajni proizvođači maline (dvanaesto mjesto u svijetu). Jedan od razloga je i taj što je BiH bila poznat proizvođač i izvoznik šljive, jabuke, kruške i drugih voćarskih vrsta.

Područje Brčkog, gdje je bio glavni otkupni centar, još u XIX. vijeku je bilo poznato po proizvodnji svježe i suve šljive. Ustaljene navike se teško mijenjaju. Jedan od razloga nekonzumiranja maline je dugogodišnja navika konzumiranja drugih voćnih vrsta (jabuka, šljiva), vjerovatno i visoka cijena maline, jer za 1kg treba izdvojiti oko 8 KM, a zasigurno i neupućenost stanovništva u nutritivna svojstva maline.

Zamrzavanjem ništa ne gubi

Malina sadrži vitamine i minerale, najznačajnija je zbog obilja antioksidanasa, prirodna je zaštita protiv kancerogenih oboljenja itd. S obzirom da se malina kratko može očuvati u svješem stanju, izuzetno važno je pomenuti da ona zamrzavanjem ili bilo kakvom preradom (sokovi, džem i sl. ) ne gubi svoja svojstva ni u malom procentu.

Kako je malinarstvo postalo ozbiljna društvena problematika neki su se iskreno dali da se zaista svi prisutni problemi riješe, a neki su vidjeli šansu da se kroz razne projekte izbore za pojedinačne lične interese. Mnogo je vladinih i nevladinih programa koji pokušavaju "glumiti dušebrižnike" i spasiti malinarstvo u BiH, prema mnogima su malinari skeptični i samtraju da su izmanipulisani.

Neplanska sadnja i višak proizvodnje

Emir Sejdić agronom, voćar sa gradačačke regije ističe za naš portal:

"Problem malinarstva BiH je u neorganizovanoj i neplanskoj proizvodnji maline. Zatim, u BiH se proizvodi više industrijske maline koja ima nižu cijenu", kaže Sejdić koji smatra da je došlo do viška proizvodnje maline na evropskom tržištu, te da je to razlog niske otkupne cijene i kod nas.

"Gradačac je poznat kao voćarski kraj i prepoznatljiv je po proizvodnji šljive, jabuke, kruške. Što se tiče konzumiranja maline, stanovnici zapadnih zemalja imaju novi trend "berry mix". U tržnim centrima u ponudi je u jednom pakovanju više vrsta jagodičastog voća. Mi ne možemo pratitii taj trend jer je veća potražnja stonih sorti nego industrijskih koje kod nas dominiraju", pojašnjava Sejdić.

Nema radne snage za malinu

Za mišljenje smo pitali i Dragana Savića agronoma voćarskog smjera koji kaže da su na području Gradiške poznati proizvođači jabuke.

"Čak se 90 % voćarske proizvodnje odnosi na jabuku, ostalo čine breskve, kruške i ostale voćarske vrste. Mali su procenti koji se odnose na proizvodnju maline. Jedan od razloga što malinarstvo značajnije ne može kod nas zaživjeti je problem nedostatka radne snage. Nešto veća ekspanzija podizanja malinjaka je na području oko Banjaluke", naglašava Savić.

Kampanja "Devet malina"

Ali u posljednje vrijeme dugogodišnje navike se ipak pomalo počinju mijenjati, šljiva se u svježem stanju slabije konzumira, tradicionalno se proizvodi rakija šljivovica, a i njena upotreba blago opada. Iz hobija i znatiželje sve više počinju proizvoditi razne vrste rakije od dunje, kajsije, mnogi se okušaju u proizvodnji vina itd. što nakada zna prerasti i u ozbiljnu proizvodnju. I zasigurno da tu ima prostora i za veću proizvodnju i potrošnju maline.

BiH ima odlične uslove za proizvodnju maline, i one su sa ovog područja izuzetnog kvaliteta. Iz tog razloga iako je stare navike teško promijeniti pokrenuta je kampanja pod nazivom "Devet malina dnevno-nova zdrava navika". Kampanja je pokrenuta još u julu i traje do kraja oktobra. Kampanja, čiji je direktor Damir Miljević, pokrenuta je i donira se sredstvima UNDP-a.

U BiH se proizvodi više industrijske maline koja ima nižu cijenu.

Kampanja ima za cilj promovisati bosanskohercegovačku malinu, te promijeniti navike konzumiranja maline kod stanovništva, a sve u cilju spašavanja malinarstava u BiH. Prema analizama kampanje, kad bi svaki stanovnik BiH pojeo devet malina dnevno, sva količina koja se proizvodi u BIH bi završila na tezgama naših pijaca i na našem tržištu čime bi spasili malinarstvo, a takođe postakli i na još veću proizvodnju za izvoz. Kamapnja "Devet malina dnevno" odvija se pod motom "nova zdrava navika".

Zato razmislite o svojim zdravim navikama, ali i onome što činimo za bh. gospodarstvo jedući maline pa se pridružite kampanji!

Foto: Pixabay/birgrl1241/Adnan Musinbegović