• Zaštita bilja
  • 23.07.2016. 08:00

Lijeska i njene bolesti - kako ih spriječiti?

Posljednjih godina površine pod lijeskom se povećavaju, a to pogoduje širenju mnogih oboljenja. Stalnom brigom i provođenjem preventivnih mjera mogu se spriječiti pojave bolesti ili umanjiti njihov efekat.

Foto: pixabay.com
  • 1.889
  • 261
  • 0

Lijeska pripada porodici Corylus i uzgaja se zbog jestivih plodova. Može da se gaji u formi žbuna ili stabla. Cvjetanje i oprašivanje lješnika se odvija tokom zime. Ženski cvjetovi su mali i neprimjetni, dok su muški cvjetovi duge rese. Kod podizanja zasada lijeske poželjno je da u zasadu imamo 3 do 4 sorte kako bi se obezbjedilo dobro oprašivanje i rodnost.

Tržišna vrijednost lješnika je u porastu i kod nas su u posljednje vrijeme podignuti mnogi zasadi. Podizanje novih zasada lijeske pogoduje širenju mnogih bolesti koje dovode do umanjenja tržišne vrijednosti plodova, smanjuju rodnost ili u potpunosti mogu uništiti zasad lijeske.

Da bi preduhitrili pojavu mnogih bolesti potrebno je provoditi preventivne mjere:

  • Obratiti pažnju kod izbora lokacije. Da li je na toj parceli bilo stabala drveća? Ukoliko smo uklonili stabla i panjeve potrebno je zemljište odmoriti od višegodišnjih zasada i gajiti zeljaste biljke. Da li u okolini ima divljih žbunova lijeske ili zasada? U kakvom su stanju?
  • Izabrati otporne sorte
  • Koristiti zdrave i deklarisane sadnice
  • Održavati higijenu zasada
  • Redovno vršiti rezidbu
  • Provoditi zaštitu zasada
  • Pratiti vremensku prognozu.

Ukoliko se koriste hemijski preparati u cilju zaštite primjenjivati ih u skladu sa integralnom poljoprivrednom praksom kako bi se zaštitili prirodni neprijatelji biljnih ušiju i grinja koji su prenosioci mnogih bolesti. Vršiti stalni nadzor nad štetočinama, jer oštećuju lijesku i time otvaraju vrata za prodor mnogi uzročnika bolesti.

Bolesti lijeske

Trulež korijena drvenastih biljaka

Gljivica Armillaria mellea izaziva trulež korijena drvenastih biljaka. Najveće štete pričinjava kada se zasad lijeske podiže na parcelama sa kojih su iskrčene šume, šikare, stari voćnjaci ili vinogradi.

Simptomi oboljenja se ispoljavaju u slabom porastu lastara, lišće prijevremeno žuti i opada. Sve se završava sušenjem biljke. Tokom toplih ljetnih mjeseci biljke mogu iznenada da se osuše. Bolest se javlja na jednoj biljci, a zatim se širi koncentrično u zasadu. Pri osnovi debla javljaju se pečurke boje meda. Gljiva se širi kroz zemljište dugim nitima rizomorfama i ponekad može pomoći kopanje kanala oko napadnute biljke.

Suzbijanje je veoma otežano. Gljivica se nalazi duboko u zemljištu i u unutrašnjosti korijena i na taj način je zaštićena. Osnovna mjera zaštite je preventivna. Sadnju vršiti na parcelama koje su 4 do 5 godina bile bez drvenastih biljaka.

Bakterioza lijeske

Bakteriozu lijeske izazivaju Xanthomonas arboricola pv. corylina i Pseudomonas syringae pv. avellanae, a simptomi su im veoma slični. Xanthomonas arboricola pv. corylina izaziva oboljenje bakterijsku palež lijeske, dok Pseudomonas syringae pv. avellanae izaziva bakterijski rak lijeske. Ove bakterije napadaju sve dijelove biljke i izazivaju pojavu tamnih pjega, nekrozu pupoljaka i grančica i rak rana na granama lijeske iz kojih se može pojaviti iscjedak. Listovi propadaju, ali ostaju na granama. Širenju oboljenja pogoduju kišne godine. Bakterioze dovode do sušenja pojedinih grana, a na kraju i cijele biljke.

Suzbijanje se provodi uklanjanjem zaraženih grana 60 do 90cm ispod mjesta zaraze i cijelih biljaka i tretiranjem sredstvima na bazi bakra prije kretanja vegetacije i na početku vegetacije, prije otvaranja pupoljaka.

Pepelnica lijeske

Phyllactinia guttata je gljivica koja izaziva pepelnicu lijeske. Na naličju lista se stvara brašnasta navlaka u vidu bjeličastih pjega. Zbog pojave na naličju lista ova bolest se teže uočava. Pjege se brzo šire i zahvataju cijeli list. Obično se javlja u kasno ljeto, krajem augusta i početkom septembra. Tada su štete manje. Ukoliko se bolest javi ranije i štete su veće. Dovodi do propadanja lista. Povećana vlaga pogoduje pojavi i širenju boesti.

Najčešće se ne poduzimaju mjere zaštite zbog kasne pojave oboljenja. Ukoliko se oboljenje ranije pojavi može se uspješno suzbijati sumpornim preparatima.

Pored ovih oboljenja na lijesci se mogu javiti:

  • sušenje grančica i trulež plodova lijeske koju izazivaju gljive iz roda Monilia - M. laxa i M. fructigena,
  • trulež jezgre lješnjaka koju izaziva gljivica Nematospora coryli,
  • virus mozaika.

Foto: pixabay.com


Tagovi

Lijeska Preventivne mjere Bakterioza lijeske


Autorica

Ranka Vojnović

Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi