Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uvoz voća
  • 13.03.2023. 09:00

Lani u BiH ušlo hiljadu šlepera voća: Jesu li prelevmani rješnje?

Hladnjače su i dalje pune domaćeg voća. Jedino rješenje je "rampa na granici"

Foto: Depositphotos/shanin
  • 154
  • 64
  • 0

Voćarska proizvodnja Bosni i Hercegovini nalazi se u izuzetno teškom položaju. Nekontrolisan uvoz, po dampinškim cijenama voća iz Evropske unije doveo je do toga da se samo u hladnjačama u opštini Gradiška, trenutno nalazi 600 vagona, odnosno, 6.000 tona jabuka i krušaka proizvedenih u Republici Srpskoj.

Samo u prvih sedam mjeseci 2022. u BiH je uvezeno više od 15.000 tona jabuka i krušaka, vrijednosti 11 miliona KM. Do kraja prošle godine, uvezeno je oko 20.000 tona.

Povećani troškovi proizvodnje

Dok se voćari polako spremaju za novu sezonu, ne nazire se da će oblaci puni neizvjesnosti nestati sa horizonta. Više je razloga za to. Manjak novca za rezače - dnevnice se kreću i do 120 KM, bez troškova goriva i hrane. I dalje su visoke cijene goriva, mineralnih đubriva, pesticida i sredstava za folijarnu prihranu, a prodaja prošlogodišnjeg roda stala je zbog već tradicionalno nekontrolisanog uvoza voća, najviše jabuka, koju favorizuju tržni centri.

Uvozni lobiji najveći uništitelji domaće poljoprivrede (Foto: Depositphotos/Cherryblossom69)

Najviše jabuka uvozi se iz Poljske i to po nižim cijenama zbog čega domaći proizvođači ne mogu da isprazne hladnjače, a u ništa boljoj situaciji nisu ni ostale evropske zemlje. Zbog dobrog roda u prošloj godini poljska jabuka "poklopila" je police u većem dijelu Evrope.

Rat u Ukrajini takođe je uticao na plasman našeg voća u Rusku Federaciju jer se, zbog povećanih troškova prilikom transporta voća (duže rute) i zatvaranja tržišta, izvoz u tu zemlju više ne isplati.

1.000 šlepera voća ušlo u BiH

Na dobru volju uvoznika i tržnih centara ne treba računati jer je njihov fokus na zaradi. Čije će jabuke biti na policama zavisi od nabavne cijene, a podzakonska akta koja favorizuju domaće proizvode ili razni apeli institucija koje prate stanje na tržištu, ne daju rezultate. Prodavce takođe ne zanima ni zdravstvena ispravnost uvoznih jabuka jer inspekcijske službe ne kontrolišu sve šlepere.

Agrume ne proizvodima, ali jabuka ima u izobilju (Foto: Depositphotos/1odinmig.gmail.com)

Samo u prošloj godini oko 1.000 šlepera punih voća, najviše jabuka, ušlo je u BiH. O kvalitetu je suvišno govoriti. Preovladava mišljenje da je uvozna jabuka kvalitetnija i "čistija" od domaće, što nije tačno. 

Uvesti prelevmane 

Jedino rješenje jeste granica, odnosno, uvođenje prelevmana na uvozno voće koji bi trebalo da se uvedu u momentu berbe ili trenutka kada se trebaju isprazniti hladnjače sa domaćim voćem. Ako većina evropskih zemalja to radi zašto ne bi i Bosna i Hercegovina? Na primjer, u Njemačkoj, kada rodi šljiva, uvedu se prelevmani. Kada ne rodi, kupuju svu šljivu koju mogu da nađu po Evropi.

Podrazumijeva se da se ne trebaju uvoditi prelevmani na uvoz banana, narandži, nara i ostalog južnog voća. Tih voćnih vrsta nema u BiH. Ali, jabuke, kruške, šljive…za to trebaju.

Pet popularnih trendova može povećati prodaju jabuka?

Ove mjere su moguće jer su u skladu sa CEFTA sporazumom, a posljednji primjer je iz oblasti stočarstva, odnosno, uvođenje prelevmana na uvoz mlijeka i mliječnih proizvoda u Srbiju, što pokazuje da i Bosna i Hercegovina ima pravo da zaštiti svoje poljoprivredne proizvođače, u ovom slučaju voćare. Ako je prilikom izvoza mlijeka u Srbiju potrebno platiti dodatnih 0,25 KM/kg mlijeka prelevman, zašto se to ne bi moglo uraditi i sa uvoznom jabukom?

Kako bi se spriječile zloupotrebe, ako se već ne žele uvesti prelevmani, minimalna cijena prilikom uvoza jabuka, pa i krušaka iz inostranstva, trebalo bi da bude 0,50 eurocenti po kilogramu. Uvozni lobiji, najveći uništitelji domaće poljoprivrede, na taj način bili bi spriječeni da ostvare enormno visok profit.


Tagovi

Prelevmani Uvoz voća Hladnjače Dampinške cijene Jabuke iz Republike Srpske CEFTA sporazum


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]