U idućoj godini očekuje dva kilograma roda po stablu, a imajući u vidu dobru otkupnu cijenu, može se reći da je sadnja ove kulture bila pun pogodak.
Može se reći da je 2021. godina za Aleksandra Popovića bila prekretnica u životu. Na proljeće te godine on je u Kadinjanima, nedaleko od Laktaša, zasadio 520 borovnica, a već u 2024. očekuje veliki rod ovog voća.
Borovnice trenutno izgledaju kao da su u petoj ili šestoj godini. Riječ je o sortama Duke i Chandler, koje su nabavljene od firme "Berry project" iz Bihaća.
U idućoj godini očekuje barem dva kilograma roda, po jednom stablu, a imajući u vidu da se otkupna cijena borovnica u ovoj godini, kretala od 12 do 16 KM/kilogramu, može se reći da je sadnja ove kulture bila pun pogodak.
"I sam sam iznenađen koliko su sadnice napredovale. Zemljište je bilo kiselo, ovde je bila ledina sa nešto malo šume. Kupio sam pet duluma zemljišta i na dulum i po posadio voće. Izgleda da sve odgovara borovnici, od sastava tla do nadmorske visine koja je oko 200 metara", priča nam Aleksandar.
Zemlja koju je kupio, kako navodi, godinama se nije obrađivala, pa je bilo teško dovesti je u red i stanje pogodno za sadnju.
"Napravio sam bankove, malo sam se pomučio oko frezanja ali, na kraju, sve je ispalo dobro. Sa donje strane postavio sam okorke. Ove godine bilo je teže što se tiče korova, jer je godina bila izuzetno vlažna i kišovita. Pirika je najveći problem jer ima dubok korijen i brzo raste", kaže naš domaćin.
Što se tiče zaštite i prihrane, Popović je za zaštitu od insekata i bolesti koristio nekuvano mlijeko i bijeli luk, dok se za prihranu, osim mlijeka, koristila kopriva, kristaloni, kao i preparati dozvoljeni u organskoj proizvodnji, Zoberaminol i Black up.
Najvažniji zadatak u ovom periodu je posipanje sječke oko sadnica radi slabijeg rasta korova. Aleksandar je za tu namjenu pripremio 50 kubika sječke, iako ju je ove godine bilo teško nabaviti, jer su je drvoprerađivači prodavali za pravljenje peleta.
U Republici Srpskoj, pa i cijeloj BiH, sve više se sade borovnice jer se pokazalo da su otporne prema mrazu i nisu komplikovane što se tiče zaštite i ishrane. Najveći problem je čupanje korova.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
