Kruškina buha je najvažnija štetočina kruške - kako ju suzbiti?

Kruškina buha ( Psilla spp. ) je jedna od najvažnijh štetočina kruške koja ugrožava njenu proizvodnju. U nekim područjima gotovo je dovela do krčenja voćnjaka (Slovenija).

Štetočina ima 4 do 5 generacija godišnje. Zimska forma je tamno-smeđe boje sa nekoliko crnih i narandžastih pjega. Ljetna forma je svijetlo-smeđa sa nekoliko tamnih i narandžastih pjega. Prezimljava odrastao insekat, imago u pukotinama kore stabla i grana kruške. Pojavljuje se u rano proljeće, krajem marta čim se 2 -3 dana temperatura ustali i dostigne 10°C. Polaže i do 450 jaja u blizini pupoljka, oko pupoljka ili duž nerva lista.

Na jaču pojavu kruškine buhe utiču mnogi faktori među kojima su:

• osjetljivost sorti,
• uništavanje korova,
• uništavanje prirodnih neprijatelja
• pretjerano đubrenje azotom
• brzo prilagođavanje pesticidima.

Simptomi kruškine buhe

Simptomi se uočavaju u junu mjesecu kad štete pričinjava larva koja se javlja na mladim granama, lastarima i listovima. Larva siše sok što izaziva dalji rast lastara i kovrdžanje listova, nadalje, listovi se suše i odpadaju.

Kruškina buha luči mednu rosu na kojoj se naseljava gljiva čađavica, na taj način se sprečava proces fotosinteze što utiče na kvlitet voćke.

Ova je štetočina vektor prenosioc mikoplazmi što sve dovodi do propadanja kruške.

Na vrijeme obaviti zaštitu

Veliki broj generacija, tj. polaganje većeg broja jaja i velike štete u toku vegetacije koje pravi, otežava zaštitu kruške od ove štetočine. Iz tog razloga je važno na vrijeme obaviti zaštitu. Čim se dnevne temperature ustale na 10°C, štetočina izlazi iz pukotina stabla gdje prezimljava i pari te je u tom trenutku potrebno izvršiti tretiranje.

Vrlo je važno zaštitu kruške od ove štetočine započeti na vrijeme. Zimsko tretiranje je prvo prskanje u fazi mirovanja koje se obavlja kad ženke polažu jaja, a to se obično poklapa sa prvim toplijim danima u februaru  i to sa preparatima Bijelo ulje ili Galmin ili gotovu kombinaciju bakra i minerlnog ulja kad se ujedno vrši i fungicidna zaštita. Drugo tertiranje je u vegetaciji  koje se obavlja u vrijeme masovnog piljenja larvi poslije opadanja kruničnih listića kad se koriste mnogobrojni registrovani preparati Abastate, Vertimec, Envidor itd.

Mali je broj insekticida koji imaju djelovanje na kruškinu buhu

"Kruškina buha zadaje iz godine u godinu sve veći problem, sve je teža borba i kontrola ovog štetnika. Veliki broj proizvođača čeka pilenje pa tek onda djeluje. što je već prekasno. Kontrola ovog štetnika zahtjeva jedan ozbiljan pristup, kontinuiranu upotrebu insekticida počev od zimskog prskanja pa do početka ljeta. Mali je broj insekticida koji imaju djelovanje na kruškinu buhu, ni jedan insekticid ne pokriva sve stadije razvoja štetnika što je veliki problem. Stalno praćenje štetnika i ciljano djelovanje na prema stadiju razvoja", naglašava Emir Sejdić, agronom i voćar iz Gradačca dodavši da preklapanjem stadija generacija dolazimo u situaciju da štetnik odnese pobjedu.

"Veličinu problema doprinosi i loše izbalansirana rodnost stabala, loša i neizblansirana ishrana te neupotreba sredstava za kontrolu prirasta što dodatno komplikuje i otežava borbu. U zadnjih par godina samo veliki profesionalci uspijevaju se izboriti sa buhom. Moje preporuke su: što bolja izbalansirana ishrana, obavezna upotreba sredstava za kontrolu prirasta i kontunuirana borba od samog  kretanja vegetacije. Kvalitetna aplikacija, dobro određene doze sa velikom količinom vode“, savjetuje Sejdić. 

Prozračnost krošnji i bubamare - važne agrotehničke mjere

Ovim putem iznosimo mišljenje takođe agronoma i voćara iz drugog kraja BiH, sa područja Gradiške. Dragan Švraka za naš portal kaže kako je nakon svih ovih godina primjetio da je zaštita u regionu Gradiške daleko teža nego u krajevima gdje su površine pod kruškom daleko manje. "Razlog je vjerovatno u samom potencijalu štetočine i brzom stvaranju rezistentnosti prema insekticidima. Na sam razvoj buhe jako djeluju vremenske prilike. U hladnim uslovima brzina piljenja je jako usporena, dok je u kišnim proljećima samo suzbijenje dosta lakše, što zbog kiše koja ometa rast štetočine, što zbog spiranja medne rose koja je jedan od najvećih problema prilikom aplikacije sredstava.

Takođe prozračnost dosta utiče na aplikaciju i razvoj štetočine, zbog tog su poželjne jače jesenje rezidbe, a posebno ljetnje intervencije na mladarima. Isto tako, održavanje populacije prirodnih neprijatelja, bubamara, može biti važan faktor u suzbijanju te je iz tog razloga jako bitno da se vodi računa o odabiru preparata i količini tretmana", ističe Švraka. 

Pridati pažnju tretiranju jaja

"Što se same zaštite tiče, prvi tretman na prezimljujuće forme može donijeti dobre početne rezultate i tu prije svega mislim na upotrebu mineralnih ulja, ali se mora voditi računa da se ulje koristi u maksimalnim koncentracijama, pa čak i preko tog  da bi se dobili neki rezultati. Ja lično najveću pažnju pridajem tretiranju jaja da bi se zaustavilo presvlačenje larvi i da tu radim prekide generacija, da bi zaustavio  stvaranje plodnih imaga. U tu svrhu koristim razne regulatore rasta kao što su Insegar, Laskar, Dimilin, oni su mi dali rezultate, u fazi kad jaja prelaze u narandžastu boju, neposredno prije piljenja. I radim regulatore, s tim da ih mjenjam u svakom treatmanu, dok god mogu da zaustavljam pojavu većeg broja imaga", detaljno pojašnjava Švraka. A kad, kako kaže, izgubi tu bitku i uoči značajniju populaciju imaga, onda radi razne kontaktne preparate. 

"Oni su najčešće na bazi abamektina, s velikim količinama vode, 1000 l/ha, obavezno u večernjim satima zbog fotolabilnosti aktivne materije. Ako je došlo do medenja i pokrivanja Psile onda hvatam priliku da radim tretman poslije kiše, posebno poslije pljuska. Tu mislim na dan dva čekanja ne više.

I kao zadnje oružje, za imago koji je pokriven mednom rosom, radim jake sistemike, tu je još jedino ostao efikasan Movento na našem tržištu“, zaključio je Švraka.