Koje voćne vrste mogu rasti u sjeni?

Većina voćnih vrsta za svoj rast, razvoj i plodonošenje treba dovoljno svjetlosti. Kada se intenzitet i dužina osvjetljenosti smanji to ima negativ učinak na voćna stabla. Ona su tada podložnija napadu štetočina, pojavi oboljenja, manje plodonose, plodovi su lošijeg kvaliteta. Međutim, ne treba se odreći sadnje voćnih vrsta na sjenovita mjesta, ali treba odabrati vrste i sorte koje dobro podnose sjenu.

Ključno je provjetravanje

Sjenovito mjesto ne mora biti ograničavajući faktor da odustanete od sadnje voćnih sadnica. Većini voćnih vrsta je potrebno najmanje 8 sati osvjetljenja, ali postoje vrste koje uspješno možemo uzgajati u sjeni.

Treba znati da uzgajanje voćaka u sjeni i polusjeni ima svoje izazove. Bitna karakteristika mjesta sadnje je i kakvo je provjetravanje. Voćna stabla ostaju duže vlažna poslije padavina ili magle. Zbog toga je od izuzetne važnosti dobro provjetravanje krošnje i grmova. Što je više vlage to je veći napad štetočina i pojava bolesti, posebno plijesni, pepelnice i trulenja.

Kod postavljanja sistema za zalijevanje birati sistem kap po kap kako bi se smanjio nivo vlažnosti vazduha i spriječilo vlaženje voćnih stabala i grmova.

Sjetite se voćnih vrsta koje rastu u živicama ili šumama

Dovoljno je da se sjetite voćnih vrsta koje ste vidjeli da rastu u živicama ili šumama. Jagode, brojne bobičaste voćne vrste, šljiva, kruška i neke sorte jabuke su najbolji odabir.

Posadio sam voćku – šta sad da radim?

Kruške i šljive odlično podnose djelimičnu sjenu. Kod sadnje voćnih sadnica potrebno je izbjegavati sjenovite položaje na sjevernoj strani ili mjesta koja se nalaze u stalnoj sjeni od visokih objekata. Kruška može podnijeti veću sjenu od šljive.  Za šljivu odgovaraju mjesta koja su u jutarnjim satima osvjetljena, a poslijepodne može biti u hladu.

Kada se odlučite za sadnju birajte sorte koje vode porijeklo sa sjevernih područja, jer su već prilagođene na na manji intenzitet osvjetljenja.

Isti slučaj je i sa izborom vinove loze. Birajte sorte koje potiču sa sjevernih područja.

Jagode se uvijek vide kako rastu na šumskim proplancima, ivici šume ili u živicama. Najbolje je posaditi stalnorađajuće sorte. One su posebno interesantne za amaterske uzgajivače.

Bobičaste voćne vrste

Mnogo je bobičastih voćnih vrsta koje se mogu uspješno uzgajati u sjeni i polusjeni. Što je više Sunca biće više plodova koji će biti ukusniji. Ribizle, kupine, određene sorte borovnice, maline, brusnica.

Maline i kupine možemo vidjeti u živicama i one odlično uspjevaju u polusjeni. To je njihova osobina koju trebamo iskoristiti.

Za brovnicu i ribizle je zajedničko da traže osunčane terene i što je više Sunca bolja je rodnost. Obratiti pažnju kod izbora sorti, posebno kod borovnice. Borovnice sa nižim rastom su tolerantnije na nedostatak svjetla.