Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stablo jabuke
  • 12.03.2020. 09:30

Koje biljne vrste se najbolje slažu sa jabukom?

Jabuka ima mnogo više dobrih susjeda nego onih loših. Veliki broj povrtnih, začinskih, ljekovitih i ukrasnih vrsta, pozitivno utiču na njen rast, razvoj i plodonošenje.

Foto: Depositphotos/ninette_luz
  • 766
  • 92
  • 0

O dobrim i lošim susjedima među biljkama i njihovom međusobnom uticaju, najviše se govori u povrtarskoj proizvodnji. Biljke iz zemljišta uzimaju vodu i hraniva, stvaraju i izlučuju određene materije koje djeluju na druge biljke u okolini, privlače ili tjeraju insekte i druge organizme, smanjuju ili povećavaju inokulacioni potencijal prouzrokovača biljnih oboljenja. Zbog toga pitanje sadnje onih susjednih igra veoma važnu ulogu kada se želimo baviti biljnom proizvodnjom na prirodan način.

Jabuka je voćna vrsta koja ima mnogo više dobrih susjeda u biljnom svijetu nego loših. Brojni usjevi odlični su susjedi stablima ove voćke. Neki od dobrih riješenja su: ogrozd, šljiva, trešnja.

Luk štiti od insekata

Među povrtnim, začinskim i ljekovitim vrstama takođe ima brojnih korisnih  komšija. Crveni i bijeli luk, neven i dragoljub štite stablo od štetnih insekata. Hilidonijum svojim mirisom i materijama koje izlučuje tjera mrave i lisne vaši. Lupina, osim što je odličan materijal za malčiranje zemljišta oko drveća jabuke, izlučuje materije koje pospješuju i rast.

Drvo ove voćne vrste možemo iskoristit kao potporanj za rast krastavca ili tikvica. Sa njegove južne strane možemo posaditi indeterminantne sorte paradajza. Pored jabuke dobro uspjevaju bosiljak, kopar, kamilica, limunska trava, komorač, korijander, pelin, narcis.

Vrste povrća kratke vegetacije, poput rotkvice, zelene salate, brzo završe vegetaciju i ukanjaju se prije nego što jabuka olista na proljeće.

Djetelina privlači oprašivače

Luk vlasac posađen oko stabala svojim mirisom tjera zečeve i srne, umanjuje pojavu krastavosti jabuke. Međutim, obratite pažnju da se on širi i može oduzimati vodu i hraniva od jabuke.

Bijela djetelina privlači pčele i druge oprašivače, a maslačak izlučuje materiju koja ubrzava zrenje plodova.

Gavez ima dobro razvijen korijen koji iz dubljih slojeva tla usvaja hraniva i doprema ih u zonu korjena. Ovo je veoma značajno kada se radi o posađenim mladim sadnicama.

Posaditi istovremeno krušku i jabuku

Sadnja jabuke i kruške treba da je istovremena. Samo stabla iste starosti i posađena istovremeno odlično rastu i razvijaju se jedno pored drugog. U slučajevima kada posadimo mladu sadnicu kruške pored razvijenih i starijih stabala jabuke može doći do propadanja kruške.

Za podizanje zasada jabuke potrebna velika investiciona ulaganja, ali dugi niz godina donosi profit

Voćne vrste koje rastu u formi manjeg grma ne treba saditi u sjenci stabla jabuke. Posebno su ribizle osjetljive na blizinu i sjenu ovog drveća. Najmanja udaljenost između stabla i grma ribizle je dva metra.

Maline i kupine nisu dobri susjedi iz dva razloga. One neće donijeti najbolji urod kada rastu u sjeni jabuke, a sa druge strane iscrpljuju hraniva i isušuju zemljište što loše utiče jabuku.

Pazite na moljce

Pored nje ne treba saditi glog, jarebiku i sremzu (ptičiju trešnju) jer ove vrste privlače štetne insekte kao što su staklokrilci i moljci. Kako bi zaštitili voćku, glog, jarebiku i sremzu posaditi što dalje. Na taj način ćemo smanjiti populaciju štetnih insekata u blizini voća.

Ukrasno drveće kao što su jorgovan, jasmin ili breza ne treba saditi pored jabuke. Takođe, orašaste vrste treba izbjegavati.

Zanimljivo je da krompir, peršun, kupus i mrkva nisu dobri susjedi zbog njihovog lošeg uticaja i privlačenja štetnih insekata.


Tagovi

Uzgoj jabuke Stablo jabuke Inokulacioni potencijal Začinske vrste Stablo kruške Potporanj za rast Povrće kratke vegetacije Zrenje plodova Dobri susjedi Loši susjedi Staklokrilci i moljci


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.