Koja mikrobiološka đubriva možemo da koristimo u voćarstvu?

Mikrobiološka đubriva ili bakterijska đubriva dobijaju sve više značaja u biljnoj proizvodnji, te tako je sve veća njihova primjena i u voćarskoj proizvodnji. Mikroorganizmi u stvaranju biljnih asimilativa ili hraniva mogu da utiču na više načina. Jedan je mineralizacijom humusa i organske materije (dehumifikatori). Drugi je mobilizacijom nerastvorljivih mineralnih jedinjenja u zemljištu. Treći je azotofiksacijom i četvrti je stvaranjem raznih biotika i antibiotika. 

Ova đubriva predstavljaju čistu kulturu određenih, najaktivnijih sojeva mikroorganizama gajenih na hranljivoj podlozi. Njihov uticaj na voćke može se ispoljiti na više načina:

Mikrobiološka đubriva važna za ishranu voća

• ubrzanjem procesa pretvaranja organske materije u mineralne forme pogodne za ishranu voćaka;
• poboljšanju snabdijevanja voćaka azotom;
• oslobađanju elemenata iz teško pristupačnih formi pretvarajući ih u jedinjenja koja voćka teško koristi;
• smanjenju koncentracije CO₂ u zemljištu i umanjenju mogućnosti asfiksije (gušenja) korijena i slično.

Preparati u raznim oblicima

Preparati mikrobioloških đubriva koriste se u raznim oblicima, zavisno od vrste i načina đubrenja: vlažna, tečna, zamrznuta (granulirana) i suha (u prahu). U proizvodnji se koriste preparati odgovarajućeg mikrobiološkog sastava. Najviše su u upotrebi sljedeće vrste mikrobioloških đubriva:

• Azotofiksatori. Primjenom azotofiksatora povećava se količina azota u zemljištu. Sadrže aktivne vrste simbioznih i slobodnih azotofiksatora i azotofiksirajućih algi. Đubriva sa slobodnim i simbioznim azotofiksatorima imaju različite komercijalne nazive: Nitragin, Azotofiksin, Nitragin-Gold, Rizotrofin, Azotobakterin i drugo.

Najviše se koriste vlažne forme đubriva sa tresetom kao nosačem i tečne forme. Mogu imati primjenu u voćarskoj i rasadničkoj proizvodnji. Korijen sadnica voćaka se potapa u rastvor azotofiksatora i sadi u zemljište.

• Fosfobakterin. Priprema se od čiste kulture bakterija koje mineralizuju organska jedinjenja sa fosforom. Primjenjuje se na zemljištima bogatim fosfornim jedinjenjima. Miniralizujući ova organska jedinjenja sa fosforom, pretvarajući ih u oblike fosfora lakopristupačne za voćke.

Fosfobakterin nastaje umnožavanjem fosfornih bakterija (Bacilus megaterium), koje razlažu nukleoproteide i dovode do stvaranja fosforne kiseline u zemljištu.

• Mikorizin. Sadrži mikorizne gljive. Može se koristiti u inokulaciji korijena sadnica neposredno pred sadnju. Mikorizne gljive pomažu apsorpciju hranljivih elemenata i vode iz zemljišta za korijen voćke. Koristi se u formi vlažnog đubriva sa tresetnim nosačem.

Dobija se umnožavanjem čistih kultura mikoriznih gljiva.

• Humivorin. Ubrzava proces mineralizacije organskih materija. Unosi se u zemljište sa stajnjakom ili kompostom. Može se koristiti i kao supstrat u rasadničkoj proizvodnji. Radi se o mikrobiološkom đubrivu, koje sadrži mješavinu mikroorganizama dehumifikatora.

Pogodan je za zemljišta, koja slabo mineralizuju organsku materiju.

• Silikobakterin. Mikrobiološko đubrivo koje pomaže oslobađanje kalijuma iz alumosilikata. U pripremi ovog đubriva koriste se mikroorganizmi koji proizvode veće količine ugljene kiseline, čime rastvaraju alumosilikate i druge minerale kalijuma pretvarajući ih u jedinjenja kalijuma lako pristupačna za voćke.

Silikobakterin nastaje umnožavanjem silikatnih bakterija (Bacilus cirkulans).