Kasna jesen u voćnjaku: Koje poslove treba obaviti?

Tokom jeseni nema odmora za voćare. Nakon završetka jedne proizvodne sezone, odmah valja početi s poslovima za narednu. Rukave u ovom periodu zavrću i oni koji tek žele zasnovati voćarsku proizvodnju. 

Iskusni proizvođači, koji proširuju ili obnavljaju svoj voćnjak znaju da je kraj vegetacijske sezone pravo vrijeme pripreme zemljišta za zasnivanje zasada, a oni koji ga tek podižu trebaju pratiti upute stručnjaka. 

"Prednost se daje jesenjoj sadnji, jer sadnica ima povoljne uslove za dobro učvršćivanje u tlu. tj. ima dobar kontakt sa tlom i prvenstveno iz razloga što je u ovom periodu  lakše doći do kvalitetnog sadnog materijala i odgovarajućeg sortimenta nego u proljeće", piše Savjetodavna služba FBiH.

Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka

Sadnja se obavlja odmah nakon opadanja lišća i u zasadu je potrebno imati  minimalno tri  sorte koje jednako približno cvjetaju. Stabla posađena u jesen se do proljeća i kretanja vegetacije dobro ukorijene i spremno dočekaju  vegetacioni period.

Za podizanje zasada najbolje su parcele sa blagim nagibom. Prethodno je neophodno uraditi analizu zemljišta radi dobijanja potrebnih informacija o njegovoj obezbjeđenosti potrebnim hranivima kako bi se dobio uvid u stvarno stanje i na osnovu toga pravilno odredile potrebne količine hraniva.

Vrijeme rezidbe

Kasna jesen je vrijeme rezidbe voćnih stabala. Postupak je to koji omogućava formiranje i održavanje krune voćnih stabala, uspostavlja se odnos između vegetativnog rasta i rodnosti, svaka grana dobija svoj prostor, osigurava se dobra osunčanost svih grana bez zasjenjivanja i dobra prozračnost krošnje. 

Optimalni trenutak za orezivanje je poslije opadanja lista ili u proljeće prije bubrenja pupoljaka i kretanja vegetacije.

"Prednosti orezivanja tokom kasne jeseni su brojne: stabla su manje izložena stresu, prilikom rezidbe, rezača ne ometaju listovi i plodovi, nema insekata. Golo stablo, bez lišća, može rezaču pružiti potpuni uvid o stanju u kome se nalazi krošnja. Mogu se lakše identificirati svi problemi koji su se javili tokom razvoja i napraviti plan rada kako ih riješiti", navode savjetodavci.

Treba li namotavati protivgradne mreže ili ne?

Preporuka je rezidbu vršiti po sunčanom, toplom danu, bez kiše, magle i temperaturama višim od 5^oC. Ako se voćke orezuju pri niskim temperaturama zraka dolazi do deformacija reznog mjesta i rana teže zarasta.

Gnojidba voćnjaka

Poljoprivredno savjetodavna služba preporučuje proizvođačima voća da je početkom zimskog mirovanja potrebno primijeniti organska i mineralna kompleksna NPK gnojiva sa naglašenim sadržajem fosfora i kalija, a sa manjim udjelom azota.

"Gnojidba organskim i mineralnim gnojivima vrlo je važna agrotehnička mjera, jer upravo jesensko zimska gnojidba omogućava dovoljno vremena da se gnojiva otope i dođu bliže korijenu, koji će ih lakše crpiti već na samom početku naredne vegetacijske sezone", pojašnjavaju.

Također, kao dobra mjera, koja može pomoći da se posljedice temperaturnih razlika tokom zimskog mirovanja ublaže je krečenje voćnih stabala. Ovom preventivno higijenskom mjerom se smanjuju nagle temperaturne oscilacije na deblu tokom zime, te može pomoći u smanjenju oštećenja, smrzavanja cijelog stabla i odumiranja dijelova debla u zasadima.

Prvenstveno služi za zaštitu od niskih temperatura tokom zime, ali može se i kasnije ponoviti.