Kakvo zemljište voli kajsija i šta treba znati prije podizanja zasada?

Kajsija (Prunus armeniaca L./Armeniaca vulgaris L.) je voćna vrsta koja u kontinentalnim uslovima često neredovno rađa, daje obilnije prinose tek svake treće ili četvrte godine i često strada, uslijed abiotičkih i biotičkih činilaca, od apopleksije. Naročito je osjetljiva u prinudnom zimskom mirovanju (od polovine decembra, pa nadalje) kada niske temperature mogu izazvati katastrofalne štete.

Po pravilu, kod nas je treba gajiti na hladnijim stranama svijeta i gdje su temperaturna kolebanja manje izražena, ali pod uslovom da taj položaj nije izložen sjevercu ili zapadnom vjetru. Hladni vjetrovi ometaju oplodnju, a mogu i plodovi otpasti pred berbu. Južne ekspozicije treba izbjegavati, jer na njima voćke ranije kreću, te su izložene većem riziku izmrzavanja cvjetova ili zametnutih plodića, bez obzira što se na takvim položajima u plodovima stvara više šećera i organskih kiselina.

Kajsija može uspijevati do 600 m nadmorske visine, gdje nalazi povoljne uslove za gajenje. Međutim, kod nas su najpovoljniji uslovi na nadmorskim visinama od 400 do 500 metara. Zbog mrazeva, kotline, odnosno dubodoline, treba obavezno izbjegavati za podizanje zasada ovog voća.

Ne uspijeva na glinovitom zemljištu

Na parceli za podizanje zasada, na podlozi od kajsije i gorkog badema, ne smije biti bliža visina podzemne vode od 2,5 m, a na podlogama džanarike i domaće šljive od 1,5 m. U pogledu sastava, kajsiji najbolje odgovaraju zemljišta koja sadrže sitnog pijeska oko 60 do 65 posto, s tim da frakcija gline bude zastupljena od 35 do 40 posto. Ukoliko je u zemljištu odnos pijeska i gline 1:1 i kajsija i šljiva mogu da se koriste kao podloge za kajsiju.

Jesenja ili proljetna sadnja voćaka: Koja je bolja u našim klimatskim uslovima?

Zemljišta u kojima preovladava glina teška su, zbijena, male propustljivosti za vodu i vazduh. Na njima se voćke kajsije brže prorjeđuju, jer korijen strada od gušenja - asfiksije. Osim toga, na takvim zemljištima postoje i optimalni uslovi za razvoj gljivica koje napadaju korijenov sistem kajsije: Armillaria mellea, Rosellinia necatrix i Verticilium albo - atrum. Naime, kajsija ne može da uspijeva na glinovitom zemljištu.

Šta je sa vlagom zemlje?

Zemljište treba da sadrži tri posto humusa, 12-15 mg P2O5 (fosfor-oksid) i 20-30 mg K2O (kalijum-oksid) u 100 g vazdušno suhe zemlje. Plodnost zemljišta popravljamo stajnjakom i sa mineralnim NPK đubrivom. U prvoj godini poslije sađenja ne smijemo voćkama davati mnogo azotnih materija, jer prirast od više od 50 cm po stablu može dovesti do debalansa i sušenja stabala. O ovome treba voditi računa sve do prvih plodova.

Vlažnost zemljišta je vrlo značajna za kajsiju. Zemljište je dovoljno vlažno ukoliko je PVK (poljski vodni kapacitet) 60 do 70 posto. U svim zemljama koje koriste veći broj zalivanja, odnosno navodnjavanje, nema problema sa uspijevanjem kajsije.

Najpovoljnija reakcija zemljišta za kajsiju je između 6 i 7,5. Reakcija zemljišta (pH) zavisi od podloge. Ako je podloga kajsija pH vrijednost može biti i 8, a ukoliko je podloga šljiva pH je 5,5 - 6,5.

Razmak između sadnica i kalemljenje

Dobijanje sadnica kajsije je najbolje kalemljenjem na bjelošljivu i to na 1,2 do 1,3 m visine. Nekada se kajsija kalemila na sijanac kajsije. Ukoliko se obavlja kalemljenje kajsije na kajsiju onda ona mora biti posađena u izvanrednim ekološkim uslovima, gdje neće doći do temperaturnog kolebanja. Bjelošljivu moramo da kalemimo visoko zbog Pseudomonas syringae, Cytospora cincte i Eutypa late i zbog mraza (uzročnici apopleksije).

Rastojanje sadnje kod slobodnog porasta, vaze i piramide je 7 x 6 m, kod palmete 5 x 4 ili 4 x 2 m i vretenastog žbuna 4 x 4 ili 4 x 2 m.

Koje su idealne podloge za kalemljenje voća?

Ovo voće može da se gaji i u združenom zasadu sa orahom. Međutim, kada je riječ o čistim zasadima kajsije, makedonski voćarski stručnjaci odlučili su da prouče sadnju u "gnijezdo", pa su postavili, svojevremeno, oglede i po tri sadnice kajsije posadili na jedno mjesto.

Pretpostavke su potvrđene: uspješno je održavanje sklopa zasada u borbi protiv apopleksije i postignuti su veći prinosi po jedinici površine. Voćke u "gnijezdu" zasađene su na rastojanju 50 cm jedna od druge u trouglu, a "gnijezda" su na rastojanju 5 x 5 i 4 x 4 metara. Ovim načinom gajenja uspješno je održavan i sklop zasada. U svim varijantama osušilo se samo 12 posto stabala kajsije.