Za organske jagode najbolje zemljište je pjeskovita ilovača sa malim sadržajem gline. Ona se može uzgajati u sušnim i vlažnim uvjetima, te na raznim nadmorskim visinama.
Principi organske proizvodnje omogućavaju da se ona, za razliku od konvencionalne poljoprivrede, potpuno oslobodi sintetičkih đubriva i pesticida, to jest da sve supstance koje se koriste imaju prirodno porijeklo. Kako objašnjava savjetodavac u PSSS Vladimir Stanković, prije zasnivanja zasada jagoda po principima organske proizvodnje treba predvidjeti sljedeće preduvjete:
Stanković napominje da su svi navedeni elementi vrlo važni ako želimo uspješno uzgajati organsku jagodu. Takvim zasadima treba osigurati mnogo stajnjaka, pa je ovakva proizvodnja jagoda pogodna za farme sa velikom stočarskom proizvodnjom. U periodu konverzije, na zemljištu se može dvije godine uzgajati bijela detelina, u kombinaciji sa drugim travama, da bi se tako zaoravnjem poboljšala plodnost zemljišta. Organska proizvodnja jagoda mora se posmatrati kao dio cijele farme i svako poboljšanje biološke raznovrsnosti imat će efekat u oprašivanju i kontroli bolesti i štetočina.
Kada je riječ o proizvodnji jagoda u zatvorenom prostoru, tu je preporučljivo svakodnevno otvaranje tunela, da bi se omogućio ulazak insekata oprašivača. Najvažniji faktor za uzgoj jagoda su osobine zemljišta. Za jagode su najbolja dobro vodopropusna zemljišta, lakog mehaničkog sastava, kao što su pjeskovita ilovača sa malim sadržajem gline. Kod težih, sabijenih i slabije ocjeditih zemljišta, osim nedostatka mikroelemenata, povećana je i mogućnost pojave obolijevanja korijena. To se može ublažiti izborom otpornijih sorti jagoda, ali i postavljanjem uzdignutih redova.
Najveći dio korijenovog sistema ovog voća nalazi se na dubini do 20 centimetara od površinskog sloja zemljišta iz kojeg korijen crpi vlagu i hranjlive tvari. Upravo zato humusni sloj treba biti bogat, dubine preko 50 centimetara i veoma rastresit. U godini prije sadnje trebalo bi uraditi analizu zemljišta i na osnovu nje đubrenjem uskladiti odnos fosfora i kalijuma u samom zemljištu. Pripremu zemljišta bi trebalo početi bar godinu dana prije sadnje, da bi se povećala količina humusa u zemljištu i eliminirali problemi sa korovom. Treba se voditi time da je korov lakše suzbiti prije sadnje, nego nakon zasnivanja zasad jagode. U suzbijanje korova trebalo bi krenuti dvije do tri godine prije sadnje, uz kombiniranu sjetvu pokrivnih usjeva i što češćom obradom zemljišta.
Kada je riječ o karakteristikama klime, jagoda se dobro prilgođava različitim agroekološkim uvjetima. Ona se može uzgajati u sušnim i vlažnim uvjetima, te na raznim nadmorskim visinama. Jagodi najviše pogoduje kontinentalna i suptropska klima, sa dovoljnom količinom vlage tokom cijelog perioda vegetacije. Ne prija joj velika količina padalina jer to može uzrokovati truljenje cvjetova i plodova. Najbolji razvoj organske jagode postiže se na zemljištu u kome je vlažnost 70%-80% od maksimalnog vodnog kapaciteta.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor