AgroKlub.ba

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.ba!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.ba » Voćarstvo » Kako suzbiti običnu pjegavost lista jagode?

Kako suzbiti običnu pjegavost lista jagode?

Zaštita jagode

Kako suzbiti običnu pjegavost lista jagode?

Datum: 06.03.2017. 12:00

Kategorija:

Voćarstvo, Eko proizvodnja

Obična pjegavost lista jagode se javlja svake godine i može da umanji prinos i kvalitet plodova.

Obična pjegavost lišća jagode je stalni pratilac zasada jagode. Simptomi oboljenja se javljaju u svim uslovima i načinima gajenja. Oboljenje izaziva gljivica Mycosphaerella fragarie. U savremenim zasadima, gdje jagode ostaju na parceli jednu do dvije godine, bolest pričinjava manje štete. Veće štete može pričiniti u višegodišnjim zasadima. Dovodi do propadanja lišća, ometa se proces fotosinteze i na taj način umanjuje prinos i kvalitet plodova i živića. Može da izazove sušenje do 90% listova, umanji rodnost za više od 20% i negativno utiče na kvalitet plodova.

Tokom proljeća i jeseni su ostvareni optimalni uslovi i zato se najviše infekcija ostvaruje u tom periodu.

Gljivica prezimljava na zaraženom zimskom lišću, osušenom lišću i ostalim biljnim djelovima, a simptomi bolesti se javljaju rano u proljeće i tokom cijelog vegatacijskog perioda. Može da prezimi i u obliku sklerocija. U oba slučaja infekciju izazivaju konidije koje se šire putem vjetra i kiše. Infekciji i pojavi simptoma bolesti pogoduju povišena temperatura i vlaga. Optimalna temperatura za klijanje konidija i ostvarenje infekcije je 20ºC, ali konidije klijaju na temperaturi od 5 do 30ºC. Za klijanje konidije potrebna je visoka vlažnost iznad 90%. Zbog toga širenju ovog oboljenja pogoduju savremeni sistemi za navodnjavane u zasadima jagode. Od ostvarene infekcije do stvaranja novih konidija u optimalnim uslovima prođe od 17 do 24 dana. Tokom proljeća i jeseni su ostvareni optimalni uslovi i zbog toga se najviše infekcija ostvaruje u tom periodu.

Simptomi obične pjegavosti lišća jagode

Karakteristični simptomi se najčešće javljaju na listu, ali se mogu javiti na dijelovima cvijeta (drška cvijeta, čašični listići, čašici cvijeta), plodovima, stolonima. Listovi srednje starosti su najosjetljiviji na infekciju ovom gljivicom. Početni simptomi su male pjegice na licu lista, veličine do 5mm, koje se prepoznaju po intenzivno purpurnoj, tamno crvenoj boji. Tokom vremena pjegica se uvećava i njen središnji dio mijenja boju u smeđu, zatim postaje sivkast i na kraju potpuno svijetlo obojen.

Boja središnjeg dijela pjege je usplovljena intenzitetom napada, uslovima (temperatura i vlaga), sortnom otpornošću. Oko svijetlog, centralnog dijela pjege formira se krug zaraženog tkiva koji ima intenzivnu crveno purpurnu boju. Pjege postaju uočljive i sa naličja lista, ali nemaju tako intenzivnu boju. U godinama sa jakom zarazom pjege se spajaju, a lišće se suši. Kod jake zaraze ostaje samo najmlađe lišće na živiću jagode dok se ostalo lišće sasuši.

Mjere suzbijanja

Bolest se češće javlja na živićima koji su zasađeni na teški, zabarenim zemljištima. Za sadnju birati rahla, rastresita zemljišta sa dobrom vazdušnom ventilacijom (vjetroviti tereni). Izbjegavati sadnju u sjeni.

Izbjegavati gajenje jagode u višegodišnjim zasadima. Ne saditi jagodu na isto mjesto tokom 4 do 5 godina. Za sadnju birati sorte koje posjeduju otpornost prema ovoj gljivici: Elsanta, Selva, Pokahontas, Roksana. Stara sorta Zenga Zengana, koja se kod nas dosta gaji, je veoma osjetljiva na ovo oboljenje. Za sadnju koristiti zdrave živiće bez prisustva karakterističnih pjega.

U rano proljeće uraditi čišćenje starog lišća. Sakupljeno lišće odnijeti iz jagodnjaka i spaliti. Jagode nakon čišćenja i rezidbe tretirati protiv ovog oboljenja.

Tokom druge polovine avgusta ukoniti zaraženo lišće. Jagodnjak se može pokositi. Mlado lišće neće biti zaraženo. Tokom vegetacije uklanjati stolone da ne dođe do zagušenja zasada što će povećati vlažnost prizemnog sloja i stvoriti optimalne uslove za ostvarenje infekcije.

Pripravak od bijelog luka sprečava pojavu i drugih oboljenja i djeluje protiv štetočina (lisne uši).

Obratiti pažnju na đubrenje zasada. Izbjegavati pretjerano đubrenje azotnim đubrivima. Azot će potaknuti stvarenje vegetativne mase, rast solona, kutikula lista gubi svoje mehaničke karakteristike i gljivica lakše prodire u list. Nedostatak kalijuma, kalcijuma, bakra i fosfora dovodi do slabljenja imuniteta biljke.

Bijeli luk, mlijeko i lukovina

Izbjegavati zalijevanje zasada hladnom vodom tokom vrelih ljetnih dana. Pored jagode saditi bijeli luk, jer on luči materije koje umanjuju intenzitet pojave ovog oboljenja. Tretiranje zasada obaviti u rano proljeće nakon čišćenja i rezidbe, prije cvjetanja, nakon berbe i nakon jesenjeg čišćenja.

Za tretiranje koristiti sredstva na bazi bakra ili prirodne pripravke. Kod upotrebe bakra biti oprezan i ne koristiti ga u vrijeme cvjetanja jagode. Od prirodnih pripravaka koristiti pripravak na bazi bijelog luka, pripravak od mlijeka, pripravak od lukovine (kore crvenog luka). Mliječni proteini će inhibirati razvoj gljivice i spriječiti širenje patogena, ali ga neće u potpunosti uništiti. Pripravak od bijelog luka sprečava pojavu i drugih oboljenja i djeluje protiv štetočina (lisne uši).

I pored svih aktivnosti nećemo moći u potpunosti da se riješimo ovog patogena i oboljenja koje izaziva.

Foto: Bigstockphoto/rodimovpavel

Broj pregleda članka: 4013; Uspješnost članka: 251.65

Tagovi: Mlijeko, Bijeli luk, Jagoda, bakar, List, Pjege, Obična pjegavost lista jagode

Ključne riječi članka: kako, suzbiti, obicnu, pjegavost, lista, jagode, jagode, tokom, oboljenja, lišće, zasada, pripravak, simptomi, koristiti, pjege, lista, izbjegavati, zasadima, lišća, sadnju, bakra, bijelog, protiv, konidije, gljivica, uslovima, proljeće, temperatura, infekcije, cvijeta, bijelog luka, ovog oboljenja, protiv štetočina lisne, štetočina lisne uši, djeluje protiv štetočina, luka sprečava pojavu, najviše infekcija ostvaruje, ostvareni optimalni uslovi


Ranka Vojnović

Svi tekstovi autora

Autorica Ranka Vojnović

Ranka je diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.