Čađava krastavost jabuke je oboljenje koje se javlja pri povećanoj vlažnosti vazduha i temperaturi oko 20ºC. Oboljenje ne dovodi do izumiranja stabla, ali umanjuje rod.
Čađava krastavost jabuke je najčešće oboljenje jabuke. Prouzrokovač ovog oboljenja je gljivica Venturia inaequalis koja osim jabuke napada i druge pripadnike roda Malus, jarebiku, glog, udikovinu i njihove srodnike. Prvi put je opisana 1819. godine u Švedskoj. Intenziviranjem voćarske proizvodnje i formiranjem savremenih, gustih zasada jabuke sve više dolazi do izražaja šteta koju ova gljivica pričinjava.
Po simptomima je veoma slična čađavoj krastavosti kruške koju izaziva gljivica Venturia pirina. Treba znati da Venturia pirina napada samo krušku, a razvija se na mladarima i može prezimjeti na lastarima po čemu se razlikuje od gljivice Venturia inaequalis.
Promjena klimatskih uslova, toplije zime, kišovita proljeća, gusti savremeni zasadi pogoduju širenju čađave krastavosti jabuke. Ostvarena infekcija dovodi do umanjenog kvaliteta i tržišne vrijednosti plodova, umanjuje se prinos, a plodovi na čuvanju propadaju. Bolest će rijetko dovesti do propadanja stabla, ali su umanjeni produktivnost i vitalna snaga stabla. Pojavi infekcije pogoduje temperatura oko 20ºC i povećana vlažnost vazduha. Tokom suvog i toplog ljeta infekcije znaju izostati. Gljivica je policiklična što znači da će u povoljnim uslovima formirati više generacija tokom sezone i ostvariti zaraze tokom vegetacije. Različite sorte jabuke pokazuju i različitu otpornost na ovu gljivicu.
Pojavi infekcije pogoduje temperatura oko 20ºC i povećana vlažnost vazduha.
Od ove bolesti su ugroženi svi zeleni dijelovi stabla jabuke, a najveća šteta se ispoljava na lišću i plodovima. Prvi simptomi se javljaju u vidu tačkica na čašičnim listićima, cvjetnoj loži, peteljci cvijeta i mladim listovima. Na žalost, ovi početni simptomi često prolaze nezapaženo. Posebno voćari početnici i amateri ne obraćaju pažnju na ove simptome i reaguju tek kada su čađave kraste vidljive ne plodovima. Zaraženi cvjetovi se sasušuju i otpadaju. Na listovima se mogu pojaviti pjege koje mogu biti jasno ograničene, najčešće okruglog oblika sa karakterističnom prevlakom koja podsjeća na krastu. Osim ovih karakterističnih pjega javlaju se i pjege bez jasne ivice. Ovakve pjege mogu potpuno zahvatiti list.
Na plodovima se javljaju karakteristične, okruglaste pjege koje se mogu međusobno spajati. Zaraza na plodu se ostvaruje od zametanja ploda do berbe. Kako plod raste tako rastu i pjege. Tkivo ploda zahvaćeno pjegom prestaje da raste i plodovi postaju asimetrični. Pjege pucaju i na taj način se stvaraju ulazna vrtata za mnoge druge patogene koji dovode do propadanja ploda (trulež ploda).
Simptomi infekcije se rijetko javljaju na mladarima. Ovo je karakteristično za manji broj sorti jabuke.
Gljivica prezimljavaju u opalom lišću i plodovima, veoma rijetko na grančicama. Zbog toga je veoma važna higijena voćnjaka, sakupljanje opalog lišća. U rano proljeće gljivca postaje aktivna. Usljed vlaženja lista tokom kišnog perioda dolazi do izbacivanja spora iz zaraženih listova. Do izbacivanja spora dolazi samo ako se list dovoljno navlaži. Dospjevši sa kapima kiše na površinu maldog tkiva spora klija i na taj način se ostvaruje primarna zaraza. Kada gljivica ostvari infekciju i počne da živi na račun domaćina ne zavisi od vanjskih faktora (voda, temperatura).
Kako bi se smanjio početni infekcioni materijal gljivice potrebno je opalo lišće tokom jeseni sakupiti i kompostirati što dalje od voćnjaka, voćnjake podizati na terenima sa dobrom ventilacijon, odnosno strujanjem vazduha. Kod podizanja voćnjaka izbjegavati kotline, prevlažne terene i saditi otporne sorte. Ukoliko se simptomi oboljenja jave na jednom stablu potrebno je cijeli zasad tretirati i liječiti, jer se gljivica lako širi sa stabla na stablo. Treba znati da dobro odnjegovana stabla rjeđe stradaju od ove bolesti.
U proljeće, prije cvjetanja, stabla se mogu tretirati preparatima na bazi bakra. Za tretmane se mogu korsititi i narodne metode.
Veoma zahvalan se pokazao pripravak od slačice (gorušice, senfa) u prahu. Tretmani rastvorom ovog praha se sprovode u rano proljće ili ljeto. Najbolje je tretirati stabla nakon kiše kako bi se spriječile primarne infekcije. Uzeti 80g, najviše 100g, slačice u prahu i rastvoriti u 10l vode. Ovim rastvorom se suzbijaju i mnoge štetočine.
Kao preventiva može da se koristi i pripravak od preslice kojim se stablo jabuke tretira na početku listanja. Slabi rastvor kalijum permangana se može koristiti za dezinfekciju ipreventivno tretiranje stabla jabuke.
Stabla redovno orezivati kako bi se poboljšala prozračnost same krošnje stabla.
Foto: Pixabay
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorica