Kako suzbiti azijsku voćnu mušicu?

Sirćetna mušica ploda ili azijska voćna mušica, (Drosophila suzukii) je veoma štetna voćna mušica porijeklom iz istočne Azije. U Evropi je prvi put registrovana 2009. godine i to u Španiji, Italiji i Francuskoj. Za razliku od drugih voćnih mušica, ova vrsta polaže jaja isključivo u zdrave plodove voća koji su u fazi zrenja.

Dejan Mujakić, stručnjak za zaštitu bilja, ističe da ženke imaju veoma snažnu testerastu legalicu kojom probijaju površinu ploda i u njegovu unutrašnjost ubacuju jaja.

Ishranom larvi unutar ploda nastaju najveće štete. Za svega nekoliko dana i plodovi se mogu u potpunosti dezintegrisati. Infestirani plodovi su podložni i napadu raznih patogena prouzrokovača truleži. U okviru jednog ploda može se razvijati i ishranjivati više larvi ove mušice.

Mamci od plastične ambalaže služe za praćenje i ulov sirćetne mušice ploda

Sirćetna mušica može da bude i ograničavajući faktor za izvoz voća

Prisustvo Drospohila suzukii može da bude i ograničavajući faktor za izvoz voća. Napada veliki broj vrsta jagode, maline, smokve, vinovu lozu i drugo voće. Ona može da napravi velike štete na voću neposredno prije berbe, ali i nakon toga. Poslije polaganja jaja neposredno ispod pokožice ploda, bijele larve se kreću u dubinu ploda čime razaraju njegovu unutrašnjost. Plodovi postaju mekani i gube na tržišnoj vrijednosti. Oštećeni plodovi vrlo brzo propadaju na mjestu gdje se larve hrane. Na oštećene plodove naknadno se nasele i različiti sekundarni paraziti (gljive i bakterije), koji pruzrokuju razne truleži.

Ova štetočina u toku godine može razviti i do petanest generacija

Odrasle jedinke voćne mušice su veličine oko 3 mm. Od ostalih mušica razlikuju se po tome što ženke imaju izraženu testerastu legalicu, a mužjaci tamne pjege na prednjim krilima i dva češlja na prednjim nogama. Jaja su bijela, ovalna, veličine 0,6 mm. Larve su bijele, muvolike i prolaze kroz tri razvojna stadiuma, a veličina im se kreće do 4 mm. Lutka je smeđe boje, veličine 3 mm.

"Ova štetočina ima veoma veliki potencijal za razmnožavanje. U toku godine može razviti i do petanest generacija. Jedna ženka položi jedno do tri jajeta u plod, a tokom života položi oko 360 jaja. U jedan plod može više ženki položiti jaja i u njemu se može razvijati od 60 do 70 larvi. Odrasle jedinke prezimljavaju," kaže Mujakić. 

Po njegovim riječima, praćenje Drosophili suzukii putem lovnih klopki od ključnog je značaja za kontrolu ove štetočine. "U tu svrhu koristi se klopka koja u sebi sadrži atraktante," priča Mujakić.

Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mjera

Postavljanje velikog broja klopki za masovno izlovljavnje koristi se sa ciljem da se smanjenjem broja insekata umanji trenutna šteta i tako obavi redukcija broja adulta za prezimljavanje. U monitoring se mogu koristiti klopke napravljene od plastičnih flaša sa crnim vinom, jabukovim sirćetom i nekoliko kapi deterdženta. Neophodno je skratiti interval branja plodova u cilju što bržeg njihovog sklanjanja sa njive. Sprovođenje sanitarnih mjera je stalan i obavezan dio u borbi protiv ovog štetnog organizma.

"Ostavljanjem zaraženih plodova na stablu doprinosi povećanju broja odraslih i drastičnom umnožavanju broja insekata. Uklanjanje i spaljivanje plodova je obavezna mjera. Takođe se moraju kontrolisati gajbice i druge opreme u kojoj se mogu zadržati plodovi sa larvama i prenositi iz jednog regiona u dugi", kaže Mujakić. 

Obavezna je kako je dalje rekao i higijena ivica parcela u kojima se nalaze divlje kupine i druge biljne vrste koje mogu biti domaćini ovoj štetočini. "Hemijske mjere kontrole mogu doprineti smanjenju broja odraslih insekata, ali ne i jaja i larvi koji su oštećeni u plodu. Ova mjera ima ograničeno dejstvo" naglašava Mujakić.