Kako na vrijeme prepoznati pojavu jabukinog smotavca?

Jabučni smotavac (Carpocapsa pomonella L.) osim jabuke napada i krušku, a rijetko dunju, orah, kajsiju i šljivu. Gusjenica prezimi u kokonu ispod kore i u pukotinama stabla. U aprilu se transformiše u lutku. Leptir izlijeće najčešće u maju. Odlaže jaja na plodove, zatim na lišće. Rana pojava gusjenica je u formiranju plodova.

Plodovi otpadaju tokom ljeta

Gusjenice se ubušuju u plod koga izgrizu iznutra. Zaraženi plodovi otpadaju. Krajem juna - početkom jula gusjenice se opet zavlače pod koru, transformišu u lutke i daju leptire nove generacije. Oni lete u drugoj polovini jula i prvoj polovini avgusta. Opet odlažu jaja, ali na odrasle plodove.

Gusjenice uzrokuju poznatu crvljivost plodova, koje izbušuju i zagađuju iznutra. Plodovi na početku zrenja su još podložniji napadu. Štete se javljaju dosta redovno svake godine. Karakteristično je da u toku ljeta plodovi otpadaju, a u slučaju da sazru crvljivi su. Štetnost se ogleda u ranom ubušivanju gusjenice ispod čašice ploda ili na mjestu dodira dva ploda. Na izlaznom otvoru gusjenice ostavljaju izmet.

Kako suzbiti štetočinu?

Mjere suzbijanja sastoje se u stavljanju na stabla, početkom jeseni, lovnih pojaseva. Pojasevi su široki 15 - 30 cm. U njih se zavlače gusjenice na prezimljavanje, pa se stavljanjem "talasastih" lovnih pojaseva i spaljivanjem mogu uništiti. Ovi se pojasevi skidaju tokom zime, ali svakako prije izlijetanja leptira u proljeće. Lovni pojasevi se mogu stavljati i sredinom juna, ali tada se moraju skinuti i spaliti nakon osam dana, te opet staviti novi.

Jabukin smotavac: Karakteristike i način suzbijanja

Praćenje leta leptira radi se feromonskim klopkama. Druga mjera je uklanjanje otpalih plodova i njihovo uništavanje zajedno sa gusjenicama. Prska se u rokovima, koje odredi prognozna služba ili prema uputstvu poljoprivrednih stručnjaka. Izvodi se jedan do dva dana prije ili u toku piljenja gusjenica, kada su one najosjetljivije. Kao orijentacija služi preporuka da se prvo prskanje izvodi krajem maja, mada nekad i početkom maja kada su plodići veliki poput oraha, a drugo i treće u razmacima od 10 - 14 dana. Četvrto prskanje protiv II generacije gusjenica vrši se najčešće krajem jula i ponavlja u prvoj polovini avgusta.

Kod izbora insekticida za primjenu u avgustu treba paziti da rok do predviđenog termina zrenja bude duži od karence, propisane za izabrani preparat.

Neonikotinoidi rješenje?

Ova štetočina se javlja svake godine, a stepen infestacije se razlikuje na pojedinim lokalitetima. Štetnost može biti i preko 80 posto. Za suzbijanje u budućnosti će se najviše koristiti neonikotinoidi (acetamiprid) u većim koncentracijama u odnosu na biljne uši, inhibitori razvića insekata (tebufenozid), juvenoidi (piriproksifen).

Ova jedinjenja imaju neuporedivo manji negativan uticaj na predatore u odnosu na oranofosfate i neke piretroide koji ne mogu da se koriste kod nas. Osim korištenja za suzbijanje C. pomonella, neonikotinoidi se koriste i za suzbijanje biljni uši na svim voćnim vrstama. Osnovna prednost ovog načina suzbijanja smotavca je dobijanje zdravstveno bezbjednijih plodova.

Međutim, oni nisu tako efikasni kao konvencionalni insekticidi pa ih treba koristiti u kombinaciji sa gore navedenim jedinjenjima. Ovaj sistem podrazumijeva niže brojnosti populacije. Pomenute tendencije u primjeni insekticida za suzbijanje C. pomonella, sa manjim izmjenama, mogu se primijeniti i u suzbijanju ostalih štetočina iz familije Tortricidae (smotavaca).