Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.
  • Zaštita voćaka
  • 03.01.2022. 18:00

Kako liječiti rane na voćnim stablima?

Rane na voćnim stablima je potrebno sanirati i zaštiti premazom kako bi spriječili propadanje grana i cijelog stabla. U tu svrhu se mogu upotrijebiti prirodni premazi.

Foto: Depositphotos/alho007
  • 1.955
  • 210
  • 0

U voćarstvu postoji stalna potreba za saniranjem rana na stablima i granama krošnje. One se razlikuju po načinu nastanka, obimu i dubini oštećenja. Mogu nastati usled mehaničkih oštećenja, zbog pojave oboljenja, oštećenja od štetočina ili kao rezultat rezidbe. Ako nisu liječene, predstavljaju otvorena vrata za mnoge prouzrokovače oboljenja, naseljavanje štetočina, a sve to može dovesti do umanjenja rodnosti, kvaliteta plodova, imuniteta i na kraju do propadanja voćnog stabla.

Različite rane na stablima voćaka

Kao redovan dio formiranja i održavanja voćnjaka obavlja se rezidba koja stvara brojne otvorene rane. Uglavnom se radi o onima male ili srednje površine koje se lakše štite i zarastaju. Za rezidbu treba koristiti dezinfikovan alat kako ne bi došlo do prenosa prouzrokovača oboljenja.

Mogu nastati i usled djelovanja grada, vjetra, niskih temperatura. Naročito su opasne kada nastanu na mladim sadnicama u rasadnicima i tek posađenim voćkama. Tada su ona ugrožena, dok to ipak nije slučaj sa starijim stablima.

Stoga ih je potrebno očistiti, ukloniti oštećene dijelove. Kada je u pitanju izmrzavanje, uklanja se dio grane koji je odumro. Grane koje su polomljene djelovanjem vjetra se odrežu. Saniranje je neophodno kako bi sačuvali voćke od isušivanja kore i površinskog sloja drveta.

Važnost dezinfekcije

Poslije saniranja je obavezno dezinfikovati i zaštiti slojem premaza kako bi zaštitili koru i drvo od oksidacije, dejstva mraza i niskih temperatura tokom zime, naseljavanja patogena i napada štetočina. Isti slučaj je i sa oštećenjima koja nastaju pod dejstvom bolesti i štetočina.

Alat koji se koristi za čišćenje potrebno je prethodno dezinfikovati alkoholom. Na ovaj način ćemo spriječiti prenos patogena i sitnih štetočina na sledeća stabla. U slučajevima da radimo na saniranju rane nastale zbog oboljenja, potrebno je dezinfikovati i ruke.

Nakon čišćenja, obavllja se dezinfekcija. Ona se obično obavlja sa 5% rastvorom bakra ili 10% rastvorom željeznog sulfata.

Premazivanje rane na drvetu

Za potpunu zaštitu, rana se tretira premazima, kao što je voćarski vosak koji se može kupiti u poljoprivrednim apotekama. Važno je napomenuti da i od gline možemo napraviti sredstvo koje je jeftino, efikasno i jednostavno za pripremu.

Kada tretiramo rane nastale kao rezultat pojave oboljenja ili napada oštećenja, one se prvo dezinfikuju, a zatim se premazuju. Kada su velike, prekrivaju se pamučnim krpama namočenim u ovu smjesu. Preporučljivo je koristiti upravo ovaj materijal jer druge vrste tekstila mogu spriječiti zarastanje i oporavak.

Premaz od gline

Za pripremu premaza napravi se  smjesa od gline, divizme i pepela. Potrebno je na 1kg gline i divizme dodati 100g pepela. U ovu smjesu se dodaje voda kako bi dobili gustu smjesu. U nju se može dodati i 1% bakarni sulfat kada tretiramo rane od bolesti.

Kako bi spriječili brzo isušivanje, tokom ljeta se nanesena smjesa premaže prirodnim uljima ili umota folijom.

Pripremljeni premaz je gust, a nanosi se četkom ili gletaricom.

Tradicionalna smjesa

Od davnina su ljudi pokušli da saniraju rane na drveću. Jedan stari recept za ovu namjenu se priprema od 1,6kg goveđeg đubriva, 100g riječnog pijeska, 800g pepela i 800g kreča. Sve se dobro izmiješa kako bi dobili kompaktnu smjesu koja se lako nanosi na ranu i dobro prijanja.


Tagovi

Rezidba voćaka Sniranje oštećenja Voćarski vosak Glina Voćarski premaz Saniranje rana Premaz od gline


Autorica

Ranka Vojnović

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenik u organsku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.