Kada je pravo vrijeme za rezidbu aronije i kako je pravilno obaviti?

Aronija (Aronia melanocarpa) se gaji po sistemu žbuna i kao stablašica. Gajena kao stablašica na oskoruši (S. Aucuparia) kao podlozi, sa deblom visine 25 do 40 cm, manje je bujnosti i ima slabiju sklonost ka stvaranju izdanaka. Daje visok prinos i plodove dobrog kvaliteta, a ručna berba se lakše izvodi nego kod žbuna.

Plodovi imaju veoma prijatan okus i od njih se mogu praviti sokovi, kompot, slatka, desertna vina i drugih proizvod. Mogu da se suše, zamrzavaju i odlična su sirovina u farmaceutskoj industriji. Plod sadrži 10 do 13 posto šećera, obilje različitih vitamina, a naročito vitamina P (citrin). Plod aronije liječi hipertenziju, malokrvnost (anemiju) i značajna je tokom postoperativnog oporavka.

Međutim, kod nas se vrlo se malo zna o rezidbi aronije, pa ću podrobnije kako je izvesti kod one gajene u obliku žbuna, ali i kod stablašice.

Može da rađa i 30 godina

Rezidba za formiranje oblika žbuna izvodi se prikraćivanjem biljke na dva do tri pupoljka poslije sadnje, najčešće u proljeće. Od druge do pete godine uklanjaju se brojni jednogodišnji izdanci, tako da ostane četiri do šest izdanaka za osnovni žbun. Biraju se oni najrazvijeniji i simetrično raspoređeni, jedan naspram drugog. Ne prikraćuju se već se slobodno razvijaju. U četvrtoj godini rezidba se izvodi na rod. Ostavlja se jednak broj izdanaka - jednogodišnjih, dvogodišnjih, trogodišnjih i tako do šeste godine. Sedmogodišnji i stariji izdanci rezidbom se uklanjaju do osnove i stalno se obavlja zamjena mlađim.

Pravilno razvijen žbun treba da ima 12 do 20 izdanaka (izbojaka), od jednogodišnjih do šest godina uzrasta, te se ovakva rezidba sprovodi do jedanaeste, dvanaeste godine, pa u zavisnosti od kondicije žbunova i do 15-te ili 20-te godine, kada treba preduzeti rezidbu za podmlađivanje. Ovo podmlađivanje podrazumijeva zamjenu starijih izdanaka mlađim, kao u prvim godinama podizanja zasada. Često se regeneracija ili podmlađivanje čitavih žbunova aronije obavlja mašinama kosilicama do zemlje, radi obnove žbuna.

Inače, aronija rađa do 30. godine, pod navedenim uslovima podmlađivanja.

Često se u praksi može vidjeti da je rezidba ograničena samo na grane koje su oštećene, iscrpljene ili blizu zemljišta, kao i na pojedine izbojke u cilju održavanja veličine žbuna. Međutim, rezidba treba da bude detaljna kao što sam opisao, ali da visina žbuna kod mehanizovane berbe treba da bude 2 do 2,5 m.

Kako rezati stablašice?

Da bi se obrazovalo stablo aronije treba zadržati samo jednu vodilicu i prekratiti je na 40 do 60 cm visine. U prvoj godini dozvoljava se razvoj dva do tri bočna izbojka, koji će obrazovati prvi sprat krune. U naredne tri godine formiraju se i ostali spratovi, tako što se svake godine orezuje centralna osa (produžnica) na visini 40 do 50 cm od prethodnog sprata grana.

Kako i gdje posaditi aroniju?

U četvrtoj godini dobijamo stablo sa 12 do 15 grana. Rezidba na rodnost obavlja se od pete godine, a obuhvata eliminisanje suvišnih izbojaka, počev od onih najslabijih. Izbojci stariji od šest godina zamjenjuju se bujnim jednogodišnjim.

Izbojke uklanjati u potpunosti

Početak rađanja crne aronije je druge, treće godine poslije sadnje, razmnožene vegetativnim putem. Period rodnosti pojedinačnih grana traje od pet do sedam godina, s tim da grane starije od pet do šest godina rađaju znatno manje, a plodovi su znatno sitniji. Žbunovi aronije imaju sklonost ka zgušnjavanju i formiranju brojnih izdanaka (izbojaka), te zbog toga ne smijemo saditi preduboko, a rezidbom se izbojci moraju ukloniti u potpunosti.

Izbojci starih, loše orezanih ili zasjenjenih žbunova imaju sklonost ka ogoljavanju prizemnog dijela. Kod biljaka gajenih kao stablašica, poslije nekoliko godina od sadnje, centralna produžnica pokazuje sklonost ka krivljenju, tako da se sve teže razlikuje od ostalih grana ("oblik bez ose“). U zavisnosti od sistema gajenja i agrotehnike ova kultura daje u prosjeku 10 do 13 tona po hektaru plodova.