Jabuka pink lady uzgaja se u samo četiri države - susjedi među njima

Delta Agrar ove godine očekuju proizvodnju oko 17.400 tona jabuka, od čega 9.240 tona klupskih sorti posebno cijenjenih na izvoznim tržištima. Voćnjak kod Zaječara, koji smo obišli u društvu kolega novinara iz Slovenije, Bugarske, Sjeverne Makedonije i BiH, podignut je prije tri godine i ima 182 ha, a prinose veće od 50 tona po hektaru. Ukupno voćnjaka, a najveći je u Čelarevu u Vojvodini, Delta agrar ima više od 500 hektara.  

Luka Popović iz Delta Agrara kaže da su njihovi prinosi u agraru iznad prosjeka u regiji, pa tako imaju pšenicu 7,3 tone po hektaru, kukuruza 12,4 tone, a soje 4,4 tone po hektaru. Izvoz Delta Agrara lani je bio 58 miliona eura, a jabuke i drugo voće završavalo je na tržištima Skandinavije, Rusije, Kanade i arapskih zemalja. "Iako smo prepoznatljivi po jabukama, koje će uskoro krenuti i prema Kini, naše trešnje će se za godinu, dvije prodavati u Londonu, UAE i Kataru", ističe Popović.

Navodnjavanje voćnjaka putem mobitela 

Voditelj voćarske proizvodnje u Delta Agraru Zoran Đogić kaže da posla u voćnjaku uvijek ima jer već koncem maja kreće berba trešnje, a završava u novmebru, berbom jabuka, kad dozrijeva sorta pink lady, koje ima 60 ha, a daje 30 posto veće prinose nego konvencionalne sorata jabuka. Njezina sadnica košta 12 eura, a sadnice drugih sorti su osjetno jeftinije, već od četiri eura po komadu, ali ih treba 5.000 po jednom ha.  

Miroslav Mišković: Poljoprivreda ne može živjeti samo od poticaja

No, samo četiri zemlje imaju licencu za pink lady sortu: Francuska, Španjolska, Italija i Srbija, a ona se ilegalno proizvodi i u Hrvatskoj, što su nam potvrdili i u Hrvatskoj voćarskoj zajednici (HVZ). No tako proizvedena jabuka, teško se može izvesti na otvoreno tržište, što se već događalo u praksi.  

U Delta Agraru se uzdaju i u sortu modi, koju karaktezira intenzivna crvena boja i tvrdoća, a tu je i jabuka iz bombonjere, koju zovu još i dječja jabuka, kaže voditeljica voćnjaka Jovana Knjeginjić. No, nemaju svi potrebe za izlaskom na globalno tržište, pa će u ovom voćnjaku biti mjesta i za desetak autohtonoh sorata jabuka.

U kompaniji su uvjereni da srpski agrar, posebno u prozvodnji voća, gdje su lideri na evropskom tržištu malina i dunja, dok proizvodnja jabuka iznosi 400.000 tona - ima veliki potencijal, no da se još uvijek proizvodi na tradicionalan način i bez primjene novih tehnolgija.

Neke od tih smart tehnologija smo vidjeli u voćnjaku, kao što je sustav za navodnjavanje i prihranu voćaka, koji košta 100.000 eura, a popuno je digatiliziran pa se aktivira putem pametnog telefona. "No, prije toga je potrebno doznati kakvo će biti vrijeme, putem meteorološke stanice, ali na plus 40 stupnjeva Celezijevih i navodnjavenje kap po kap malo pomaže", ističe Đogić. 

Od voća, šljiva u Srbiji ima najviše, 400.000 do 500.000 tona, a nekad je bilo i 700.000 tona, ali jabuka ima stabilnu cijenu. To je globalno voće te izvoz iznosi 200.000 tona, koliko i domaća potrošnja jabuka.  Proizvodnja jabuka je u Srbiji gotovo udvostručena, s 250.000 tona u deset godine.       

Berači su domaći, ali i njih ima sve manje

Na području Zaječara, uz granicu s Bugarskom, tvrtka ima 140 kooperana u proizvodnji voća, a imaju dva modela kooperacije. Nasadi trešanja iznose u voćnjaku 31,5 ha, a za vrijeme našeg posjeta voćnjaku, nekoliko radnika je obavljalo korektivnu rezidbu nasada. Inače, najviše radnika zahtijeva berba jabuka, koja kreće već sredinom ljeta, a traje sve do zime. Berači su, kaže Đogić, još uvijek domaći, ali i njih ima sve manje, od 60 do 160 u voćnjaku, a plaćeni su po učinku.

Naravno, svi su nasadi pokriveni mrežama, pa čak i devet hektara vinograda, s 12 sorti stolnog grožđa i tri hektara plosnatih bresaka, čija je domovina Španjolska. Voćnjak ima puno zaštitne opreme koja pomaže i u borbi protiv štetnika, a čuli smo da su betonski stupovi domaće proizvodnje.

"S druge strane nastojali smo uzeti najbolje od proizvođača u drugim zemljama, od Italije i Austrije u proizvodnji jabuka do Čilea i Belgije, kad se radi o trešnjama. No, kad se rad o voću, svaka veća zemlja ima svoj  način proizvodnje, ovisno o podneblju i tlu koje zbog gline, koje ima 45 posto, dosta puca u voćnjaku. Mraza ima, a više pogađa nasade trešanja nego jabuka", kaže Đogić.    

Na srbijanskom tržištu jabuka, kažu, sorta gala, koje ima dosta i u Hrvatskoj, gubi utrku, jer je u deset godina pala s 65 na 40 posto udjela, a penju se polako neke druge sorte: idarer, zlatni delišes, pink lady, granny smith...  

Na lokaciji voćnjaka kod Zaječara Delta Agrar nema hladnjaču, ali i ona je u planu, iako se radi o velikoj investiciji. Karenca traje, ovisno o sorti jabuke, od 21 do 7 dana jer se vodi računa da zaštitna sredstva ne utječu na miris, boju i okus voća.