Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Profit u voćarstvu
  • 20.02.2023. 09:00

Isplati li se baviti voćarstvom u BiH?

Da bi se pokrili svi troškovi proizvodnje, na jednom hektaru jabuka, potreban je prinos od 50 tona, sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,80 KM/kg.

Foto: Bojan Kecman
  • 210
  • 45
  • 0

Bez velikog prinosa i dobre otkupne cijene, bavljenje voćarstvom više nije isplativo. Stanje u u ovom sektoru dodatno otežava spor oporavak tržišta jer su jedino cijene voća doživjele pad tokom i nakon pandemije korona virusa.

Da bi se podigao jedan hektar jabuka trenutno je potrebno oko 44.000 eura. Ovde se, osim nabavke sadnica i obrade zemljišta misli i na kupovinu potrebne mehanizacije i postavljanje sistema za navodnjavanje i protivgradne mreže.

Slabi prinosi jabuka u RS  

"Osnovni motiv svakog ko se počne baviti voćarstvom jeste zarada. Važnu ulogu igra i porodična tradicija, a da bi se podigao voćnjak potrebno je obezbjediti početni kapital, kao i poznavanje tehnologije proizvodnje i raspoloživosti radne snage. Naravno, kada se dočeka pun rod na prvo mjesto dolazi prodaja. Sve ovo potrebno je imati i znati ako se danas planirate baviti voćarstvom“, kaže prof. dr Željko Vaško sa Poljoprivrednog fakulteta u Banjaluci koji je voćarima na nedavno održanom savjetovanju u Gradišci održao predavanje o temi "Ekonomski aspekti bavljenja voćarstvom".

I radna snaga ograničavajući faktor razvoja poljoprivrede, kaže Vaško

Prema njegovim riječima, na primjeru hektara jabuka, da bi se pokrili svi troškovi proizvodnje, potreban je prinos od 50 tona/ha, sa prosječnom otkupnom cijenom od 0,80 KM/kg. Podaci FAOSTAT-a pokazuju da je najveći prosječni prinos jabuka u 2021. godini imala Švicarska, 56 tona, Belgija je bila na drugom mjestu sa 47, a Holandija na trećem, sa 41 tonom po hektaru. Prosječni pinosi u Republici Srpskoj kretali su se od 17 do 22 tone po hektaru.

Radna snaga najveći problem

Nije samo prinos problem već i povećanje cijena inputa u proizvodnji, od đubriva, zaštite do radne snage. Istraživanje stavova poljoprivrednih gazdinstava u BiH u vezi s radnom snagom, pokazalo je da je, poslije novca, radna snaga sljedeći ograničavajući faktor razvoja poljoprivrede u BiH.

Kako izračunati broj voćki po hektaru za sadnju?

"U BiH prosječna cijena rada po satu je 5 €, a u Poljskoj i Hrvatskoj 11 €. Naime, 65 posto farmi angažuje sezonsku radnu snagu, 81 posto farmi teže pronalazi radnike u odnosu na prije tri godine, 75 posto farmi plaća sezonske radnike više nego prije tri godine. Poslodavci su, generalno, nezadovoljni kvalifikacijama i motivacijom radnika. 40 posto farmi napustio je neko od članova porodice u zadnjih 12 mjeseci i što je najgore, 35 posto poljoprivrednika planira da napusti poljoprivrednu proizvodnju", tvrdi profesor Vaško.

Pandemija ostavila posljedice

Jedino je voće doživjelo pad cijena nakon pandemije korona virusa i taj sektor se sporo oporavlja, odnosno, u nekim državama rastu, u nekim se smanjuju cijene voća pa se nameće pitanje isplati li se čekanje više cijene? Problem predstavlja i uvoz iz inostranstva po nižim cijenama koje je konkurentnije u poređenju sa domaćim voćem.

Projektiranje i podizanje voćnjaka - od prvog do posljednjeg koraka

Subvencije su važne za ekonomičnost proizvodnje, ali i tu su se pojavili problemi jer su one za voćarstvo smanjene i u Evropskoj uniji, prosječno 2.380 eura godišnje. U Republici Srpskoj povećane su subvencije za ovu godinu pa će voćarima na raspolaganju biti 4,2 miliona maraka, skoro duplo više u odnosu na lani.  


Tagovi

Željko Vaško Profit u voćarstvu Subvencije Inputi Radna snaga u voćarstvu


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.