Pretraga tekstova
Prskanje voćaka vrši se po suhom vremenu, bez prisutnosti vjetra i kada je temperatura zraka viša od pet Celzijevih stepeni.
Tretiranje voćaka tokom zimskog perioda spada u osnovnu mjeru i uveliko doprinosi zaštiti voća od različitih štetnih organizama. Kako savjetuju iz Odsjek poljoprivredne savjetodavne službe Posavskog kantona, treba ga odraditi preparatima na bazi bakra i sumpora.
"Primijenjuje se tokom mirovanja vegetacije, pa sve do njenog početka, odnosno dolaska proljeća. Najučinkovitije je tretiranje pred samo kretanje vegetacije, upravo zbog porasta dnevnih temperatura i početka bubrenja pupova", navode savjetodavci.
Prskanje voćaka vrši se po suhom vremenu, bez prisutnosti vjetra i kada je temperatura zraka viša od pet Celzijevih stepeni. Naši voćari imaju običaj tretirati stabla i gašenim krečom. Time se uništavaju štetnici koji prezimljuju u kori stabala.
"Kreč reflektira sunčeve zrake, pa biljke usporavaju razvoj i bolje podnose kasne proljetne mrazeve i kora manje puca. Sva zaštitna sredstva koristiti prema preporučenim dozama i u skladu s uputstvima", dodaju iz Odsjek poljoprivredne savjetodavne službe.
Tagovi
Zaštita voća Prskanje voća Kreč Štetni organizmi Savjetodavna služba
Autorica
Više [+]
Diplomirani žurnalista i digitalni marketing menadžer, s višegodišnjim iskustvom u tv i web novinarstvu.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.