• Cijena voća
  • 28.02.2021. 16:00

Iako se BiH voćarstvo dobro razvija, izazov je kako postići što bolju cijenu na tržištu?

Cilj svakog uzgoja je prodaja i zarada. Šta bi to trebali uraditi da bi proizvod dostigao najvišu moguću vrijednost na tržištu ?

Foto: Julijana El Omari/ilustracija
  • 101
  • 72
  • 0

Voćarstvo kod nas napreduje iz godine u godinu. Ono za šta se svaki poljoprivredni proizvođač bori jeste ostvariti što višu cijenu, a to znači postići što bolji kvalitet plodova. Mada, ponekad i pored dobrog kvaliteta ne možemo ostvariti i odgovarajuću cijenu.  

Od čega to zavisi?

Cijena razumljivo značajno varira od sezone do sezone. Osim atmosferskih prilika, uslovljena je samom potražnjom. Dakle, svaki vid poljoprivredne proizvodnje na otvorenom možemo smatrati "fabrikom" pod vedrim nebom koja u mnogome zavisi od vremenskih uslova. Cilj svakog uzgoja je prodaja i zarada. Šta bi to trebali uraditi da bi proizvod dostigao najvišu moguću vrijednost na tržištu ?

Šta utiče na domaću potražnju ?

Imamo primjer iz susjedne Srbije gdje se proizvodnja jabuke posljednjih deset godina značajno povećala i unaprijedila. Šta je razlog tome? Vrlo je jednostavan, a to je osiguran plasman, mogućnost izvoza za Rusiju. Ipak da bi to ostvarili, uzgajivači su morali dosta toga da promijene i usavrše u svom dosadašnjem radu. Osim toga morali su da se organizuju u razna udruženja kako bi djelovali efikasnije i ozbiljnije na svjetskoj sceni, tačnije u ovom slučaju - na ruskom tržitšu. Dakle, prilika izvoza jabuka ovu zemlju glavni je pokretač promjena i investicija u uzgoju pomenutog voća. Prema određenim studijama čak 84 odsto izvoza jabuke u Srbiji namjenjeno je za Rusku federaciju.

Ali bez obzira o kom tržištu se radilo, bitno je kako ostvariti najbolju cijenu robe. Na neke faktore koji su odlučujući za to, voćari mogu da utiču, a na neke ne. Od onih koji su nepromjenljivi, u prvom redu imamo vremenske prilike, konkretno broj sunčanih dana, količinu padavina, stanje na tržištu, tačnije odnos ponude i potražnje i u najvećoj mjeri, cijena zavisi od kompletne agrarne politike.

Kvalitet domaćeg voća nije upitan

Često je slučaj da imamo samo jedno tržište kao što se ovdje radi, gdje se proizvođač mora prilagoditi svim faktorima potražnje, a da imamo veći izbor, to tako ne bi bilo. U protivnom, poljoprivrednik bi imao više mogućnosti da za sebe kreira bolje uslove, odnosno, bolju cijenu.

Dakle, sav trud može biti uzaludan i pored vrhunskog kvaliteta ako se ozbiljno ne pristupi strateškom planiranju jer je današnji kupac jako zahtjevan, gdje i pored zdrastveno bezbjednog proizvoda vodi računa i o samom dizajnu pakovanja i svih ostalih detalja.

Farmer treba, prije svega, da posveti pažnju svim agrotehničkim mjerama, da ispoštuje sva pravila prilikom njihove primjene.

Glavni preduslov kvalitetnog voća jesu jesenji radovi koje ne treba nikako preskakati. Oranje đubrenje i zaštita od bolesti i štetočina osnova su dobrog roda u narednoj sezoni, a koji su zatim temelj za odgovarajuću cijenu. 

Šta kažu voćari u BiH ?

Rusmir Hećimović, proizvođač iz Gradačca posjeduje kušku na 1,5 hektar, jabuku na tri duluma, šljivu na četiri i trešnju na tri duluma i sa prošlogodišnjim rodom nije ima problem oko plasmana jer je ovo mjesto zadesio više puta grad tako da je količina prinosa redukovana i s obzirom na manju ponudu, cijena je bila zadovoljavajuća.

"Kvalitet je taj koji kod nas diktira tržišnu vrijednost i mi voćari uvijek ka tome težimo, poštujući savjete agronoma. Ove godine nisam imao problem sa plasmanom, ali jednim dijelom često imamo izazov sa naplatom", kaže za Agroklub Hećimović, dodajući da grad koji ih je zadesio, jeste smanjio prinose ali ono što je ostalo mogli su prodati po dobrim cijenama.

Dragoja Dojčinović predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske, takođe navodi da cijena voća pored dobog kvaliteta zavisi najviše od tržišta, od same potražnje. "Stanovništvo u BiH je u stalnom opadanju, cirkulacija naroda zbog Covida 19 je znatno umanjena i sve je to uticalo da potražnja voća bude mala. S godinama stičemo utisak da je potrošnja jabučastog voća s blagim zimama, kao što je ova, manja u odnosu na one hladnije", ocjenjuje ovaj uzorni voćar. 

Prema njegovim riječima, suočavali smo se i sa dodatnim pritiscima od strane poljske i italijanske proizvodnje voća. Oni su ometali domaću prodaju. Nikad se nije desilo da se podudari mala proizvodnja i mala potražnja, kao ove godine, a sve je na to uticala pojava pandemije korona virusa.

Kakva su iskustva egipatskih proizvođača ?

Ovom prilikom sam iskoristila poznanstvo sa George William, kako bi nam prenio situaciju na egipatskom tržištu. George je menadžer egipatske grupacije za trgovinu uvoz i izvoz (Egyption investment Group for Trading and Import & Export). Egipat je transkontinentalna zemlja djelom smještena u Africi, a dijelom u Aziji i ima najdužu istoriju jedne moderne države. Sa preko 94 miliona stanovnika predstavlja dinamičnu i veliku potrošačku bazu.

Prema riječima našeg sagovornika, moć kupovine odnosno potražnje uopšte pa i za voćem, populacije od oko 100 miliona je opala zbog Covid 19 kao što je slučaj sa svim tržištima u svijetu. "Naše stanovništvo voli slatke sorte prvenstveno Galu. Duži period prikupljamo informacije o kvalitetu i cijeni, a najčešće uvozimo iz Evrope, tačnije iz Poljske i Italije", priča nam George. Ističe kako smatra da je kvalitet prvi koji utiče na cijenu koštanja i zakon ponude i potražnje.

Na kraju svega navedenog, nameće se pitanje može li Bosna i Hercegovina ozbiljno organizovati svoju proizvodnju poljoprivrednih proizvoda ? Naravno da može, ali je potreban ozbiljan pristup i uspjeh je zagarantovan. 


Tagovi

Uzgoj voća Cijena voća Vrijednost na tržištu Izvoz u Rusiju Izvoz jabuka Rusmir Hećimović Dragoja Dojčinović George William


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.