Glog - prijatelj srca koji ne traži puno brige

Cvijet, list i plod gloga su od davnina korišteni u narodnoj medicini. Glog liječi od srčanih oboljenja, reguliše rad srca i uravnotežuje krvni pritisak i puls, jača srce, pomaže u slučaju lupanja srca, nervoze, nesanice, znojenja, zujanja u ušima.

Ipak, ne valja ga uzimati u dužem vremenskom periodu. Nakon 5 do 7 dana, trebalo bi napraviti pauzu od 2 do 3 dana i biti pod nadzorom liječnika.

Bijeli glog u medicini

Glog pripada porodici ruža, Rosaceae. Poznat je pod nazivom glogić, gloginja, drača, glogovina, glogovac, trnka, oštri trn, medvjeđa kruška, pasiji trn, čobančica, majska ruža. U prirodi se susreću bijeli i crveni glog, a u vrtovima su brojne forme ukrasnog gloga koji privlače pažnju svojim cvjetovima.

Najčešće se u medicinske svrhe koristi bijeli glog, koji je i šire rasprostranjen.

Ne traži veliku brigu

Može da se gaji kao žbun, drvo, ukrasna živica ili kao bonsai. Raste u šumama, kraj planinskih potoka i rijeka, u živicama. Kao drvo naraste do 5 m, a grm do 3 m visine. Većina se odlikuje prisustvom trnova. Dobro podnosi orezivanje, stvara mnogo izdanaka. Listovi su troperi ili petoperasti sa nazubljenim ivicama. Cvijetovi su bijele ili crvenkaste boje. Cvijeta tokom maja i juna. Ne zahtjeva veliku brigu. Ima dobro razvijen korijenov sistem koji prodire duboko u tlo. Osjetljiv je na zagađenje vazduha i sušu.

Plodovi sazrijevaju u septembru i oktobru i odlikuju se lijepom crvenom bojom. Zadržava svojstva i tokom zamrzavanja i dugotrajnog skladištenja. Kod bijelog gloga plod ima jednu košticu, a plod crvenog gloga ima 2 do 3 koštice. Može biti odlična živa ograda koja je zbog svog trnja praktično neprobojna. Glog je odlična medonosna biljka i sklonište za male ptice, a može živjeti i preko 300 godina.

Razmnožavanje gloga

Razmnožava se sjemenom, korijenovim reznicama, reznicama i kalemljenjem.

Sjeme klija sporo i nejednako. Sije se na dubinu 2 do 3 cm, a razmak između redova je 20 do 25 cm. Sjeme gloga se odlikuje tvrdom opnom i period nicanja može trajati od 1 do 2 godine. Sva sjemena neće klijati, jer je veliko broj praznih sjemenki. Sjeme se prikuplja sa gloga koji nije potpuno zreo, a zatim se sjeme ostavi 3 dana u vodi potopljeno. Ovako natopljeno sjeme skarifikovati (naprati) šmirgl papirom ili pijeskom. Sjeme potopiti u rastvor 1% kalijumpermanganata na 48h, nakon čega se sjeme posije. U drugoj godini sadnica treba da je visoka 60 do 65 cm,a zatim prikrati na 3 pupoljka uz korijen. Bočni izdanci se odsjeku. Sjeme se može čuvati u pijesku na temperaturi 3 do 5ºC tokom 6 do 12 mjeseci. Ukoliko se glog dobija sjetvom sjemena treba znati da kasno počinje plodonositi i zato je bolje uzeti kalemljene sadnice.

Kod razmnožavanja korijen reznicama uzeti dijelove korijena i isjeći na dužinu 9 cm i položiti u zemlju pod uglom. Može se saditi u jesen i proljeće u toplom plasteniku ili nekom zaštićenom mjestu.

Kalemljenje se obavlja na jedno ili dvogodišnju sadnicu debljine 0,7cm.

Glog može biti podloga za kalemljenje kruške, jabuke.

Sadnja i njega gloga

Glog voli dobro osunčana, drenirana i plodna zemljišta. Sadnja se obavlja u jesen ili proljeće. Sadnice su stare 2 godine. Širina sadne rupe je 40 do 50 cm, dubina sadnje je oko 50 do 80 cm. Poželjno je prilikom sadnje u sadnu rupu dodati kreča, ali pripaziti da kreč ne dođe u direktan kontakt sa korijenom. Na dnu rupe postavlja se drenažni sloj (šljunak, poljomljena cigla, drobljeni kamen), u sloju od 15 cm. Nakon sadnje je obavezno zalijevanje. Za sadnju odabrati osunčana mjesta. Ukoliko glog sadimo da bude u formi grma posaditi glog 5 do 8cm dublje nego što je rastao to će stimulisati jako bazalno razgranjenje. Ostaviti 5 do 6 glavnih grana, grm visine 2 do 2,5m.

Za živu ogradu kopa se rov širine 40 do 50cm i dubine 50 do 70 cm. Biljke se sadne na udaljenosti od 30 cm u cik-cak formi.

Posebna pažnja nije potrebna glogu. Redovno ukloniti suve, polomljenje grane. Rezidba se obavlja u proljeće i moguće je napraviti različite oblike krošnje. Okolo gloga okopati do dubine 11 do 15cm i ukloniti korov. Ne saditi ga blizu jabuke, kruške, šljive, trešnje jer imaju zajedničke štetočine. Tokom sušnih mjeseci glog treba redovno zalijevati.

Sakupljanje gloga

Sa sakupljanjem cvjetova započeti kada je polovina cvjetova otvorena, a druga polovina još u pupoljku. Listovi se beru dok su mladi. Osušiti ih u tankom sloju i odmah ostaviti u zatvorenoj posudi. Plodovi se beru crveni i zreli. Plodovi sadrže vitamin C, provitamin A, voćne kiseline (limunska), šećere, pektin i pogodni su za pripremu džemova, sirupa, likera, rakije. Za terapeutske svrhe koriste se cvijet, list, plod i kora. Sa jednog grma može da se prikupi od 15 do 20 kg ploda. Plodovi se sabiraju bez peteljke.

Džem od gloga

Sastojci: 500g gloga, 500ml vode, 1 kg šećera i sok od dva limuna.

Priprema: Plodove gloga oprati i skuvati u 300 ml vode. Skuvane bobice izgnječiti da se oslobode pulpa i koštice, dodati ostatak tople vode i procijediti da se uklone koštice. Pulpu prebaciti u posudu za kuvanje dodati šećer, limunov sok i kuvati do potrebne gustine. Prema želji količina vode i šećera se može promijeniti.

Liker od gloga

Sastojci: 300g plodova gloga, 1 l rakije i 150 g šećera.

Priprema: Za pripremu uzeti bocu šireg otvora i u nju staviti plodove gloga, presutu ih šećerom i preliti rakijom. Dobro zatvoriti i tokom mjesec dana povremeno bocu prostresti kako bi se šećer otopio. Nakon toga sadržaj boce procijediti i spremiti u bocu od tamnog stakla.Ovako pripremljen liker se ostavi da odleži još 2 sedmice. Liker se pije svaki dan po mala čašica za bolji rad srca.

Sirup od gloga za slastice

Sastojci: 1kg gloga, 1l vode, 1kg šećera, sok od limuna ili limunske kiseline 5g.

Priprema: Glog oprati,ubaciti u ključalu vodu i kuvati dok ne mekša. Nakon toga sve dobro procijediti kroz gazu i dodati šećer, kuvati i na kraju dodati sok od limuna ili limunsku kiselinu. Da bi sačuvali boju sirupa lonac sa još vrućim sirupom naglo ohladiti tako što ćete lonac staviti u drugu posudu sa hladnom vodom. Za dugo čuvanje potrebno je boce sa sirupom sterilisati 5 do 10 minuta. Mnogo se koristi u kulinarstvu za pripremu raznih slastica, a odličan je i za ljude koji pate od gastritisa. I pored toga što je veoma ukusan ovakav sirup može sniziti pritisak - zato oprez sa konzumacijom.

Tinktura od gloga

Tinktura se priprema od 20 cvijeta i lista gloga koji se usitne i 21 dan moče u 100 mg alkohola, a zatim se procijedi. Tinktura se može uzimati 3 do 5 puta dnevno na kocki šećera ili 15 kapi u 50 do 100 ml vode prije jela. Čuva se na hladnom i tamnom mjestu, najbolje u frižideru. Treba je redovno koristiti tokom 3 mjeseca i biti pod nadzorom liječnika.

Foto: pixabay.com