Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Voćarstvo Potkozarja
  • 13.12.2019. 18:00
  • Banjalučka regija, Republika Srpska, Gradiška

Dragoja Dojčinović: '80-e su bile zlatne godine za voćarstvo, danas je puno problema

Kad sam kretao u ovu proizvodnju, mislio sam da će biti samo povremenog rada. Da sam u to vrijeme znao da nije tako, vjerovatno ne bih ni kretao sa proizvodnjom, ističe Dragoja koji mladim proizvođačima uvijek savjetuje da ako ne misle da se ozbiljnije posvete ovom poslu, da ne kreću u ovu investiciju.

Foto: Arhiva Dragoje Dojčinovića/Boško Grgić
  • 425
  • 67
  • 0

Davne 1975. godine Dragoja Dojčinović nije ni slutio da će primarni posao, posao saobraćajnog tehničara zamijeniti poslom kojim se te godine počeo baviti iz hobija. Te davne 1975. godine podiže prvi zasad plantažnog voća (jabučastog voća) u opštini Gradiška koji je bio prvi u Potkozarju, prvi u BiH tog tipa. Država, tadašnja Jugoslavija, ozbiljnije voćnjake podiže ’60-tih, a samo petnaestak godina kasnije i Dragoja koji se danas i ne sjeća kako je došao na tu ideju. Vjerovatno iz znatiželje.

Zlatne godine za voćarstvo

Znanja nije bilo na pretek, uglavnom se radilo prepisivajući od drugih. Na površini od 1,2 ha Dojčinovići sade jabuku na sijanacu, veoma bujnoj podlozi. Kada su i ostali stanovnici Potkozarja vidjeli da se od voćarstva može dobro živjeti, 1982. god. počinju ratarske kulture zamjenjivati sa voćarskim i krajem ’80-tih masovno se podižu voćnjaci. Kako je vrijeme odmicalo i Dragoja je postojao sve iskusniji i vještiji voćar, rasle su i površine pod jabučastim vrstama voća.

"Sredina ’80 - ih su bile zlatne godine za nas voćare. Tada smo osnovali jedno manje lokalno udruženje voćara u Gornjim Podgradcima i krenuli sarađivati kao kooperanti sa tada državnim preduzećem "Plantaže" iz Gradiške. Potpisujemo s njima ugovor  i krećemo u fantastičnu saradnju. Dobijamo sredstva za zaštitu, stručnu podršku pa čak i ambalažu. Isplaćuju nas dva puta godišnje avansno i čak viškove, odnosno razliku kad se pojavi, od dogovorene cijene. Bila su to vremena koja se nažalost više nikad neće ponoviti", sa oduševljenjem i sjetom, priča i prisjeća se Dragoja.

Novi talas kao posljedica loše privatizacije

Novi talas podizanja voćnjaka ovog kraja se desio u periodu 2007. do 2010. godine. Masovnija sadnja izazvana je kao posljedica loše privatizacije, nakon koje radnici ostaju bez posla. Od tad počinje nešto ozbiljnija podrška i saradnja sa Ministrastvom za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske.

Bavljenje voćarstvom traži puno rada i odricanja

"Kad sam kretao u ovu proizvodnju, mislio sam da će biti samo povremenog rada. Da sam u to vrijeme znao da nije tako, vjerovatno ne bih ni kretao sa proizvodnjom" ističe Dragoja koji mladim proizvođačima uvijek savjetuje da ako ne misle da se ozbiljnije posvete ovom poslu, da ne kreću u ovu investiciju.

"Danas imam 17 ha jabučastog voća. Što se tiče jabuke, uglavnom sorte Zlatni delišes, Crveni delišes, Jonagold, Melroza, Ajdared, Greni smit, Gala, a kruške sorte Abate Fetel, Viljamovka, Santa Marija. U voćnjaku ima posla svih 365 dana u godini i kroz jednu sezonu kroz moje voćnjake prođe oko 2.500 sezonskih radnika od rezidbe do berbe. Ranije nismo imali problem sa radnom snagom, ali zadnjih 10-tak godina taj se problem osjeti i javlja. Uglavanom su to penzioneri i stariji ljudi u dobroj formi još radno sposobni,po koji mladić jer kao što je poznato, mladi se nerado odlučuju za poljoprivredu. Radnici su iz svih krajeva BiH, a za radnilke koji su iz udaljenijih krajeva obezbjeđujemo  smještaj", priča Dojčinović. 

Dragoja Dojčinović: Ranijih je godina bilo lakše proizvoditi

Dragoja priča kako je ranijih godina bilo lakše proizvoditi jer su imali samo 8 do 9 tretmana zaštite. "Danas ako nismo odradili 20 do 22 tretmana nećemo uspjeti zaštiti voće i imali bi smo ogromne gubitke. Ranije su i sredstva bila kvalitetnija. S njima smo osiguravali zaštitu i do 15 dana. Danas imamo problem sa promjenom klime, više su temperature, učestali kasni mrazevi, veće površine pod voćem podrazumijeva veće probleme sa bolestima i insektima, otežane su prilike za proizvodnju i samim tim veća su ulaganja.

Druge prepreke koje muče i ostale poljoprivredne proizvođače odnose se na dobro znane probleme: nezaštićena domaća proizvodnja, nekontrolisan i prekomjeran uvoz njihove dampinške cijene koje nekad nisu realne da je upitan i sam kvalitet robe. Primjetno je da ta roba iz uvoza često stoji i po 2 godine u hladnjačama, lošeg kvaliteta, bez ukusa i mirisa, iscrpljena od stajanja", navodi naš sagovornik.

Neozbiljnost s uvođenjem novih sorti skupo ih koštala

Dragoja Dojčinović  je predsjednik Udruženja voćara RS-a, udruženja kojeg osniva sa ostalim voćarima prije 12 godina. Udruženje broji oko 420 članova iz 18 opština širom Republike Srpske. Na taj način postaju interesantniji na tržištu ponude i potražnje. Izgradili su izuzetno dobre odnose sa današnjim menadžmentom Ministrastva za  poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Republike Srpske koji su spremni izaći u susret za svaki problem koji im se javi, koliko je moguće u datom trenutku. Često organizuju stručna predavanja za voćare kao i razne posjete voćnjacima u inostranstvu. Redovno organizuju stručne ekskurzije, više puta su bili na edukaciji u Italiji, Češkoj, Sloveniji, Srbiji, Hrvatskoj, Njemačkoj, Americi i dr.

Voće se najviše izvozi u Rusiju

Na naše pitanje da li uvode nove sorte koje su traženije u EU Dragoja navodi sljedeće: "Pokušali smo da izmjenimo sortiment i da stare sorte zmjenimo sortama koje su tražene u EU kao što su Pink lejdi, Breburn, Fuji, i čak smo u taj posao ušli neozbiljno počevši odmah sa većim zasadima, bez da smo prethodno ustanovili da li je naše područje pogodno za evropske sorte. Uspostavilo se suprotno i nas je ta neozbiljnost koštala mnogo. Podizanje novog voćnjaka od 1 ha košta oko 100.000 KM sa svim ulaganjima i mi smo imali i takvih gubitaka."

Voćari najviše izvoze za Rusiju 

Najviše izvoze za Rusiju i to su ogromne količine, najviše jabuke sorte Ajdared, šljivu izvoze za Njemačku, a u posljednje vrijeme otvara se mogućnost izvoza u arapske zemlje što planiraju i realizovati u skoroj budućnosti. Po svemu sudeći, proizvodimo voće vrhunskog kvaliteta koje izvozimo, a u marketima često nemamo u ponudi voće prve klase već voće sumnjivog kvaliteta i porijekla.

Dojčinovići prije par mjeseci otvaraju novu granu proizvodnje praveći prirodne, voćne 100% sokove pod imenom Fruit Organika. Veliko interesovanje i narudžbe za samo kratko vrijeme postojanja i same ih je iznenadila i daje im motiv da rade više i bolje. Sokovi ne sadrže vodu, šećer, aditive ni konzervanse. Prilikom pakovanja se pasterizuju i na taj način čuvaju od kvarenja. Za sad imaju u ponudi 16 vrsta sokova.

Udruženje voćara Republike Srpske, svake godine, krajem januara organizuje Stručno savjetovanje voćara, a 2020.godine će to biti po 8. put. Što se tiče predavača, do sad su imali priliku ugostiti, osim naših stručnjaka, eminentne stručnjake iz cijele regije, Srbije, Hrvatske, Slovenije, Italije i dr.

Ovim putem vas pozivamo da prisutvujete Savjetovanju voćara u Gradišci, da nešto novo naučite od najboljih, a naučeno da primjenite u svojim voćnjacima. Tačan datum održavanja Savjetovanja voćara objavićemo na našem portalu.


Fotoprilog


Tagovi

Dragoja Dojčinović Voćarstvo Potkozarja Udruženje voćara RS Zaštita Fruit Organika Zlatne godine


Autorica

Danijela Plavšić

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede sa dugogodišnjim iskustvom. Uvijek spremna na nove izazove u oblasti agrobiznisa. U stalnom kontaktu sa poljoprivrednim proizvođačima i njihovim problemima proistekla je borba za bolji položaj istih i za borbu agrara uopšte. Iz tog razloga bavi se i agrarnom politikom.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Organizacija je pola posla, zato na vrijeme planirajte posjetu ili učešće na 10. Savjetovanju i sajmu mljekara Republike Srpske, koje se održava 4. i 5. marta 2025. godine u Gradiški. Za dodatne informacije pišite na e-mail: uppmrs@gmail.co... Više [+]