Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uzgoj jagoda
  • 14.05.2021. 12:00

Domaća jagoda: Proizvodnja dobra, visoki prinosi, ali nema dovoljno za preradu?!

Ovogodišnje proljetne vremenske prilike bile su relativno povoljne, a obzirom da se jagode uzgajaju i u plastenicima berba je već započela. Clery, Marmolada, Senga Sengana, Pajero, Arosa, Madalena, Miss, Raurica i Maya su sorte koje se najviše uzgajaju kod nas i one prve domaće se već mogu kupiti na tržnicama.

Foto: Depositphotos/foto-pixel.web.de
  • 595
  • 39
  • 0

Prve jagode na policama marketa i velikih tržnih centara u Bosni i Hercegovini pojavljuju se već krajem trećeg mjeseca i to sa luksuznim cijenama - i do preko 10 KM za korpicu plastičnog pakovanja od 400 grama. Riječ je o onim iz uvoza koje stižu pretežno iz Italije, Grčke i Turske.

Ovogodišnje proljetne vremenske prilike bile su relativno povoljne, a obzirom da se ovo voće uzgaja i u plastenicima, berba je već započela. Sorte Clery, Marmolada, Senga Sengana, Pajero, Arosa, Madalena, Miss, Raurica i Maya, najviše su zastupljene u našoj zemlji i prve domaće jagode već se mogu kupiti na tržnicama i pijacama.

Iskusni voćari sade ih u julu

Karakterističan miris i ukus koje pomenuto voće ima dolazi zahvaljujući specifičnostima biljaka iz porodice ruža (lat. Rosaceae) kojoj jagode i pripadaju. Njihova sadnja obavlja se najčešće u ljetnim mjesecima poslije berbe. Većina iskusnih proizvođača počinje ih saditi krajem sedmog i početkom osmog mjeseca. Ovaj rok, kao i period adaptacije koji ostaje sadnici, omogućava da se biljka čvrsto ukorijeni i već u idućoj godini osigura veći prinos.

Jagode su prvo voće koje na našim prostorima u proljeće sazrijeva. U plastenicima nešto ranije, nego one na otvorenom polju. Dok su ostale voćne vrste, pretežno visokostablašica i grmastih sorti, tek završile sa beharanjem, odnosno, sa cvatnjom, one su već krajem četvrtog i početkom petog mjeseca spremne za berbu, prodaju i konzumiranje.

Za dobar prinos iduće godine, jagode sadite sada

U junu koštaju 2 KM za kilogram 

Prvi domaći primjerci koji stižu na tržnice ili u slobodnu prodaju, imaju relativno visoku cijenu koja se u zavisnosti od mjesta kreće i do osam KM za jedan kilogram. Mnogi uzgajivači u tom takozvanom "prvom valu" prodaje i osiguraju navjeću zaradu, a riječ je o jagodama koje dolaze iz plasteničke proizvodnje. Međutim kada krenu da pristižu i one sa otvorenog polja, cijena im naglo počinje opadati.

Razumljivo - više prodavača, veće količine na tržištu diktiraju da cijena za ovu vrstu do kraja berbe opada. Trenutno, kilogram za onu iz domaćeg uzgoja je u prosjeku od četiri do šest KM/kg. I ova vrijednost će ubrzo spasti, te se u konačnici jagode krajem petog i početkom šestog mjeseca kupuju po prosječnoj cijeni od dva do tri KM/kg.

Za prodaju ima, ali ne i za preradu ?!

Tuzlanska regija je jedna od vodećih kod nas kada je riječ o njihovoj proizvodnji, ali i preradi. Poljoprivrednici su uvidjeli da uzgoj pomenute voćne vrste može biti unosan i perspektivan posao. U prosjeku oko devet tona po hektaru su dobri prinosi koji se ostvaruju u BiH. Ni proizvodnja nije problem, jedino manjka podrška države i to u segmentu poticajnih mjera i rješavanju administrativnih barijera za izvoz.

Kada bi se riješile i ove poteškoće, otvorila bi se nova polja razvojnih mogućnosti poput pokretanja prerađivačkih kapaciteta. Za sada proizvodnja jagoda zadovoljava potrebe domaćeg tržište u sezonskoj prodaji voća, ali je itekako manjka za potrebe prerade.

To najbolje znaju prerađivači koji pored ugovorenih domaćih količina pomenutog voća, na stotine tona moraju uvoziti iz Grčke ili Italije za potrebe prerade.


Tagovi

Uzgoj jagode Prve jagode Iskusni proizvođači Berba Prodaja Cijena jagoda Prerada jagoda Prerađivački kapaciteti


Autor

Adi Pašalić

Više [+]

Magistar Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu sa specijalizacijom na odsjeku Tehnologija uzgoja životinja. Autor je dva samostalna razvojna projekta i jednog istraživačkog rada iz područja mljekarstva. Najviše ga zanimaju teme iz područja uzgojno selekcijskog rada i farmerskog poslovanja.